Iako brza ljekarska intervencija u dosta slučajeva može spasiti nečiji ljudski život, većina manjih mjesta u BiH nema službe hitne pomoći, a tamo gdje ih ima, probleme zadaju zastarjela oprema i manjak vozila.
Izuzetak nije ni Unako-sanski kanton, gdje uz to nedostaje i prostora za rad. "Službe za hitnu medicinsku pomoć u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na području USK-a stacionirane su u općinskim domovima zdravlja, obično u neadekvatnim prostorijama", kazao nam je Amir Murić, ministar zdravstva u Vladi USK-a dodajući da je poseban problem nedostatak sanitetskih vozila.
Jedino Cazin ima kvalitetan vozni park, dok se sve ostale općine susreću s tim problemom, dodao je ministar. Uz to, jedan od najvećih problema svakako je nedostatak kadra, jer mladi ljekari ne žele raditi u urgentnoj medicini i svi traže specijalizaciju u bolnici.
Pored toga, ministar Murić stava je i poradiće na tome, da se u službama hitne medicinske pomoći zapošljavaju ljekari sa iskustvom, koje može spasiti život pacijentima, posebno kada je u pitanju ljekarska intervencija na terenu, a vremena za zbrinjavanje malo.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina u ovaj segment medicine nije se puno ulagalo, ali će se to u narednom periodu promijeniti. U okviru Strategije za razvoj zdravstva planirano je i formiranje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koji bi uvezao sve službe po općinama.
Ove godine planirana su i određena sredstva za ovu namjenu, ali će se naredne godine pokušati planirati više novca, kako bi se otklonili mnogi problemi.
