Goran Petronijević, član advokatskog tima koji zastupa predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom BiH, jedan je od potpisnika žalbe koja je podnesena na prvostepenu presudu.
Petronijević danas kaže da je žalba podnio advokat Goran Bubić uz asistenciju njega i Ante Nobila.
“Lično ne očekujem ništa dobro od drugostepenog postupka, ali moramo da ispunimo to obavezu zbog obraćanja međunarodnim sudovima, poput onog u Strazburu, a to je da iskoristimo sva sredstva pred domaćim zakonodavstvom. To je jedini razlog zbog kojeg se obraćamo Sudu u Sarajevu, ne očekujući ništa dobro”, kazao je.
Advokat koji zastupa i pravosnažno presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića kaže da su “mjesecima prije prvostepene Dodiku znali kakva će biti presuda”.
“Znali smo to i to potvrđuje da presuda nije donesena, već samo pročitana. Donijeta je u drugim kuloarima, mjestima, na sastancima Christiana Schmidtaa i Michaela Murphyja, a sutkinja Sena Uzunović je morala to samo da pročita u sudnici. A čitav sudski proces je, u stvari, samo farsa i pokrivalica za to što će se na kraju, u toj odluci, pročitati”, rekao je u intervju za “Glas Srpske”.
Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine 26. februara ove godine je izrekao prvostepenu presudu predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, osudivši ga na godinu dana zatvora i čak šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika RS-a.
Iako je rekao da se neće žaliti, Dodik je ipak dao saglasnost svojim advokatima da upute žalbu “Sudu BiH koji ne priznaje”.
“Osuđujem namjeru njemačkih vlasti da zabrane djelovanje AfD-a”, poručio je ovo na društvenoj mreži X predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.
– Političko-pravosudni progon AfD-a svjedoči da se evropski liberalizam od promovisanja slobode pretvorio u kaznenu ekspediciju namijenjenu progonu političkih neistomišljenika. Demokratija kojom se Evropa ponosila značila je poštovanje volje i izbora naroda.Danas smo svjedoci negiranja i gaženja narodne volje zarad zadovoljenja interesa političke nomenklature.
Zaštita birokratije postala je važnija od zaštite nacionalnog suvereniteta, naveo je Dodik i dodao:
– Sve stranke koje su zagovornici poštovanja tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti i prava naroda na subjektivitet bivaju progonjene montiranim pravosudnim procesima. Birokratija bez prezanja brani svoje privilegije, ali duboko vjerujem da će ideje suverenizma i narodna volja na kraju odnijeti pobjedu i da će AfD nastaviti svoje političko djelovanje.
Vijest da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naglo prekinuo posetu Sjedinjenim Američkim Državama, uslijed zdravstvenih razloga, naišla je na nevjericu velikog dijela javnosti, kako one koja nema nikakve veze sa javnim životom i politikom, tako i striktno opozicione…
…u smislu toga da Vučić ne govori istinu i da je razlog njegovog povratka u Srbiju to što je američki predsjednik odbio da se vidi sa njim, piše Danas.
Spekuliše se o velikim parama koje Vučić uzalud bacio da bi učestvovao na aktuelnim ceremonijama u Americi, kao i da je maltene nasilno pokušavao da nekako izdejstvuje susret sa Donaldom Trampom, ali i da u tome nije uspio. Pa, se zato lažno razbolio, da bi izbjega poniženje.
Drugi razlog koji širi dio javnosti navodi kao razlog njegovog navodnog lažiranja bolesti je činjenica da zbog Evropske unije ne smije da se odazove pozivu predsjednika Ruske Federacije Vladimiru Putinu, na Dan pobijede, 9. maja, u Moskvi.
– Pretpostavljam da ogromna većina ljudi vjeruje da je predsjednik bolestan, ali ne i tome šta predstavnici vlasti i njegovi ljekari kažu o tome. Uprkos njegovim naporima da nam pokaže suprotno, i njegovo tijelo i psiha podliježu fiziološkim i psihološkim zakonitostima kao i kod svih drugi ljudi. Uostalom, njegova pojava, ponašanje i izjave govore u prilog tome. Konkretno, ljudi ne vjeruju da je to razlog prekida posjete SAD-u i naglog povratka u Srbiju. Nezahvalno je ulaziti u medicinske razloge, ali je uobičajeno da se diplomatske misije prekidaju na ovakav način i da se navode takvi razlozi za odlaganje istorijski važnih misija, kako je ova najavljena. Zbog toga mnogima to liči na opravdanje učenika koji nije uradio domaći ili želi da izbjegne neki test – kaže za Danas Đorđe Pavićević, profesor Fakulteta političkih nauka i narodni poslanik Zeleno-levog fronta i dodaje:
– Sjetimo se nebrojenih pokušaja atentata, državnih udara, linčovanja, i čega sve ne, koji nikada nisu do kraja razjašenjeni. Ne čudi stoga što javnost nema povjerenja u ovakve navode, što predstavlja problem za cijelo društvo, jer radi se važnim stvarima. Ako se javno i na takav način manipuliše nečijim zdravstvenim stanjem ili životnom ugroženošću, onda ni u šta ne možemo biti sigurni. Gubitak povjerenja u bilo koju javno izrečenu riječ može za društvo imati gore posljedice od korupcije. Bez obzira na priče i upozorenja o postistini kao stanju, sjetimo se upozorenja Hane Arent da se time gubi bezbjednost i sigurnost činjeničke stvarnosti, u kojoj ne postoji nikakva trajan i stabilan okvir za djelovanje. „Ono što tada nastaje to je stalno kretanje tamo-vamo, komešanje u potpunoj sterilnosti, što su karakteristike mnogih država koje su imale zlu sreću da nastanu u doba propagande“.
Prema rinečima historičara Dragana Popovića, Aleksandar Vučić je toliko daleko otišao u primjeni različitih tehnika manipulacije, da više niko nije u stanju da njegove postupke sagleda u drugačijem svjetlu.
– Sve što on radi uglavnom se zasniva na procjenama kako će reagovati biračko tijelo. Odluke mu zavise od istraživanja javnog mnjenja i od rejtinga. U takvim uslovima, istina i laž postaju potpuno relativne kategorije. Iako su političari često optuživani da generalno ne prezaju da slažu da bi ostavili bolji utisak ili sakrili ono što im loše utiče na karijeru, u ovom slučaju imamo radikalnu metastazu tog fenomena. Istraživanja različitih medijskih organizacija pokazuju da je laž postala sastavni dio Vučićeve političke metodologije i to na dnevnom nivou – kaže Popović.
U subotu, 3. maja, u Vogošći je održano treće kolo Bokserske lige Federacije BiH, u okviru kojeg je organizovan i memorijalni turnir Hadži Ramiz Efendić.
Kako portal “Biscani.net” saznaje, bokseri bihaćkog kluba Favorit BH nastupili su s ekipom od sedam takmičara, ostvarivši impresivan učinak — šest pobjeda i samo jedan poraz. Posebno se istakao Hassan Selimović, koji je proglašen najboljim tehničarem turnira.
Faruk Jusufagić, u kategoriji školaraca do 50 kg, upisao je uvjerljivu pobjedu jednoglasnom odlukom sudija protiv Karlosa Šege iz BK Brotnjo (Čitluk), te ponio i pehar za najmlađeg učesnika turnira.
Kenan Čirić, takođe u konkurenciji školaraca do 60 kg, savladao je Kana Čengića iz BK Zlatni Ljiljani (Sarajevo), nakon zrele i taktički dobro odrađene borbe.
Isa Zildžić, junior do 66 kg, briljirao je u dinamičnom meču protiv odličnog Farisa Sokolovića iz Akademije Ćebo (Sarajevo). Zildžić je demonstrirao vrhunsku tehniku i sigurnu dominaciju, što mu je donijelo jednoglasnu pobjedu.
Adel Abdijanović, senior u kategoriji do 60 kg, bio je potpuno dominantan protiv Marina Njavre iz BK Sensei (Čapljina). Unatoč visinskoj razlici, Abdijanović je serijama preciznih udaraca i vještim izbjegavanjima neutralisao protivnika, kontrolisao meč od početka do kraja i natjerao suparnika na defanzivu.
Eman Rekanović, senior do 75 kg, u uzbudljivom i neizvjesnom meču nadjačao je iskusnog Davorina Brajkovića iz BK Kralj Tomislav (Čapljina). Nakon što je u završnici treće runde plasirao snažan desni direkt koji je poslao protivnika u knockdown, meč je završen predajom trenera čapljinskog tima.
Omar Alijagić, senior do 70 kg, u svom debitantskom nastupu suočio se s izuzetno iskusnim Emelom Kurtovićem iz BK Vogošća, višestrukim prvakom BiH. Iako je meč bio izazovan, Alijagić je pružio snažan otpor i pokazao da ga u budućnosti očekuju veliki uspjesi.
Vrhunac turnira bio je nastup Hassana Selimovića, mladog reprezentativca BiH, koji je u kategoriji do 86 kg savladao Zinedina Kadrića iz BK Novi Grad (Sarajevo). Selimović je svojom tehnikom i atraktivnom izvedbom oduševio publiku, a specijalni žiri jednoglasno mu je dodijelio titulu najboljeg tehničara turnira.
Dominacija bihaćkih boksera u prva tri kola Bokserske lige FBiH snažan je pokazatelj da klub Favorit BH ima realne šanse da sezonu završi na samom vrhu klupskog poretka.
Načelnik uprave za vojno zdravstvo Srbije, kardiolog Dragan Dinčić, izjavio je da je zdravstveno stanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića trenutno stabilno i zadovoljavajuće.
“On će danas napustiti Vojno medicinsku akademiju, a nije realno da se u narednih nekoliko dana vrati redovnim aktivnostima”, rekao je Dinčić.
Vučić je primljen na Vojnomedicinsku akademiju (VMA) u Beogradu nakon što mu je jučer naglo pozlilo tokom posjete SAD.
Podsjetimo, Vučiću je pozlilo u ranim poslijepodnevnim satima po lokalnom vremenu dok se pripremao za naredne sastanke, a po okončanom sastanku sa kongresmenkom Claudijom Tenney i Rodom Blagojevićem i srpskim preduzetnicima iz Amerike.
U tom trenutku sa njim su u sobi bili ministar finansija Siniša Mali i Suzana Vasiljević, savjetnica za medije predsjednika Srbije.
HDZ BiH pod vodstvom Dragana Čovića dobio je nedavno ozbiljnu konkurenciju u formiranju hrvatske opozicione “četvorke” – HDZ 1990, HNP, HSS i HDS, koja je postigla dogovor o zajedničkom nastupu na općim izborima koji će se održati 2026. godine.
Danas se “četvroka” oglasila povodom aktuelne situacije u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) za koji navode da se zloupotrebljava u političke svrhe što je dovelo do njegovog urušavanja, te nude principe za njegovu revitalizaciju.
Njihovu reakciju, odnosno “Otvoreno pismo stvarnom rukovodstvu” prenosimo u nastaku:
– Mi, niže potpisani predstavnici navedenih stranaka, članica Hrvatskog narodnog sabora, ovim priopćenjem odgovaramo javno na poziv za aktivnim učešćem u radu Hrvatskog narodnog sabora.
U cilju konstruktivnog pristupa ostvarenju hrvatskog političkog zajedništva u BiH navodimo temeljne uvjete mogućeg zajedničkog rada na ostvarenju političkih, ekonomskih i institucionalnih ciljeva hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini:
– Hrvatski narodni sabor se mora vratiti na temeljne postavke zbog kojih je i osnovan, a one su: zajedništvo, kolektivna odgovornost i kreacija političkih ciljeva isključivo u općem interesu cjelokupnog hrvatskog naroda u BiH, odnosno da su sve stranke i članovi HNS-a ravnopravno odgovorni i imaju pravo sudjelovati u donošenju programskih smjernica, ciljeva, mjera i relevantnih dokumenata.
Posebno su sve članice HNS-a ravnopravne i dužne sudjelovati u komunikaciji s tijelima izvan HNS-a, pogotovu u razgovorima s predstavnicima Republike Hrvatske. Svaki drugi oblik javne komunikacije se neće smatrati komunikacijom s HNS-om kao zajedničkim tijelom. Na sastancima s drugim subjektima, posebno s predstavnicima Republike Hrvatske, moraju biti uvijek i bez iznimke uključeni predstavnici više članica HNS-a!
Stavove i zaključke HNS-a donose članice ravnopravno, bez obzira na njihovu jačinu na parlamentarnim izborima. Nitko osobno, pa ni predsjednik HNS-a, nema ekskluzivno pravo primanja, prosljeđivanja i tumačenja informacija prema HNS-u i u ime HNS-a, niti ekskluzivnog zastupanja HNS-a, posebno u događajima bitnih za hrvatski narod, kao i javno oglašavanje ispred HNS-a.
Hitni prestanak korištenja HNS-a protiv članica istoga, posebno u predizborno vrijeme.
Odmah početi provoditi odluke i zaključke koje su usvojene na zasjedanjima Hrvatskog narodnog sabora, a iste su mrtvo slovo na papiru.
Nužna je promjena organizacijskih i operativnih okvira HNS-a, a u koje izmjene treba uključiti i neovisne stručnjake, predstavnike Crkve i osobe javno ugledne i prihvaćene unutar hrvatske zajednice u BiH i dijaspori.
HNS mora postati krovna organizacija svih Hrvata u BiH, te u tom smislu zastupati i raditi isključivo u općem i nestranačkom interesu hrvatskog naroda.
U tom smislu osnovni ciljevi HNS-a moraju biti:
a) Žurno usvajanje Izbornog zakona u BiH, utemeljeno na legitimnom predstavljanju i korištenju novih tehnologija u izbornom procesu.
b) Ubrzavanje aktivnosti BiH na putu za Europsku uniju i NATO.
c) Podrška radu institucijama unutar Bosne i Hercegovine.
Ovim saopćenjem mi pozivamo sadašnje rukovodstvo HNS-a da razradi vlastiti prijedlog mogućeg rada u reorganiziranom HNS-u, a mi smo, nakon rasprave o njegovim konkretnim prijedlozima, spremni o tome s njim razgovarati i eventualno se ponovno aktivno uključiti u rad HNS-a.
Ponijet pa ispušten kaže narod. Čamio je čekajući da Trumpu poljubi ruku. Uzalud. Poljubio vrata. Izradili ga i Giuliani i sinak koga je dva puta ugostio i masirao u Beogradu. Rekli su mu da večera košta milion, ali propustili da kažu da je na meniju slikanje sa Vanceom, a ne sa Trumpom.
Od svega čemu se nadao dobio intervju sa prepodobnom Marijom, napisao je Zdravko Ponoš na društvenoj mreži X, reagujući na prekid posjete SAD Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije.
Naznačimo, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću pozlilo je tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama i poslije konsultacija sa ljekarima odlučio je da se vrati u Srbiju.
Fijasko pokriva pričom o iznenadnom zdravstvenom problemu zbog kojeg mora hitno da se vrati u Beograd. Nema lijeka apoteka u Americi! Toliki je problem da je on otkazao Trumpu! Ali može da izdrži prekookeanski let. Ne bi tu pomogao ni bolji krizni PR kad srljaš iz krize u glupost pa u krug.
Brukanje zemlje mu odavno ide od ruke. Ovaj put je to podosta koštalo. Dobro smo prošli, sreća da su samo pare. Prošli put, kad je probao i uspio da vidi Trumpa, koštalo nas je Washingtonskog sporazuma. Sva sreća da se Ðuro Macut jučer sastao i razgovarao sa Vučevićem pa se ipak desio neki važan sastanak o budućnosti Srbije tokom prvomajskih praznika. A nije mnogo koštao, napisao je Zdravko Ponoš, lider SRCE.
Ponet pa ispušten kaže narod. Čamio je čekajući da Trampu poljubi ruku. Uzalud. Poljubio vrata.
Izradili ga i Djuliani i sinak koga je dva puta ugostio i masirao u Beogradu. Rekli su mu da večera košta milion, ali propustili da kažu da je na meniju slikanje sa Vensom, a ne sa… pic.twitter.com/Ebi5Y7j4nM
U najnovijem Izvještaju kojeg će podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Christian Schmidt dotaknuo se i Mostara, pitanja izgradnje zgrade Hrvatskog-narodnog kazališta, odnosno izgradnje centra Mevlana.
Schmidt, između ostalog, navodi da je Savjet za vjerska pitanja i Savjet za administrativna pitanja dao podršku izgradnji centra Mevlana, pozivajući gradsku upravu da ispoštuje zakonske zahtjeve Islamske zajednice i pozvao na međunarodnu intervenciju kako bi se spriječila marginalizacija Bošnjaka.
Schmidt navodi da je Muftijstvo mostarsko u januaru pokrenulo Fond za izgradnju Mevlana centar, te da je su izazvane pravne i zakonske kontroverze, odnosno da su HDZ i HRS istakli potrebu usvajanja potrebnih planova uz osiguravanje dovoljno glasova u Gradskom vijeću (24 glasa od 35).
„U međuvremenu, izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta u okviru Centralne zone u Mostaru se nastavlja uz snažnu finansijsku podršku Republike Hrvatske“, navodi se u izvještaju i dodaje da gradonačelnik Mario Kordić kao prepreku za izgradnju Mevlane navodi zakonske barijere.
“Mostarsko muftijstvo je odbacilo njegove tvrdnje, optužujući gradske vlasti da namjerno opstruiraju projekte Islamske zajednice”, navodi se.
Schmidt u izvještaju navodi i da je Udruženje građana Mostarski krug održalo 3. aprila 2025. godine javnu raspravu o zakonitosti izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u centralnoj zoni Mostara.
“Njihovi stručnjaci su predstavili dokumentaciju i prepisku sa gradskim vlastima i Uredom visokog predstavnika, tvrdeći da projekt nema odgovarajuće dozvole i da je zaobišao procedure”, navodi se u izvještaju te dodaje da je rasprava istakla Hrvatsko narodno kazalište kao simbol dominacije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) u odnosu na nedostatak podrške bošnjačkim i srpskim inicijativama.
“Mostarski krug je tražio moje učešće u ocjeni zakonitosti gradnje i osiguranju jednakog prava za izgradnju jevrejskog kulturnog centra sa sinagogom, interkulturnog centra na zahtjev Islamske zajednice i restauraciju zgrada Srpske opštine, koja je takođe bila pod opstrukcijom”, navodi se uz naglasak da se radi o Centralnoj zoni.
Schmidt navodi da su nakon pisma Mostarskog kruga „Mostarsko upozorenje“, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBIH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BIH Kemal Ademović formalno zatražili njegovo učešće, dok je potpredsjednik Federacije BIH Refik Lendo također ponovio njihov poziv.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) rekao je za Face TV kako naša zemlja ima funkcionalnu budućnost, ali da se institucije moraju koristiti, a zakoni poštovati.
Šmit je tom prilikom upozorio na ozbiljnost trenutne situacije, ali naglasio da se ne može ponoviti 1992. godina.
Crvene linije
– Danas imamo pravni okvir, institucije, Evropsku uniju koja je budnija i pažljivija nego ranije. U utorak ću podnijeti izvještaj. Ono što me brine jesu opservacije da pojedinci idu predaleko i prelaze crvene linije. To ne bi trebali raditi – rekao je Šmit za Face TV.
On je naglasio kako osporavanje i prijetnje secesijom podižu tenzije, ali da je ključno razlikovati trenutni poredak od haosa s početka devedesetih.
Komentarišući djelovanje Milorada Dodika, Šmit ga je nazvao “simptomom problema”.
– Pozvao bih sve koji ga podržavaju da sagledaju realno stanje. U RS postoji opozicija, jaka – nisam ja utjecao na to, takvi su po sebi. Ljudi nemaju dovoljno vjere, osjećaju strah. Ali ovo nije način na koji se treba igrati politika – naveo je on.
Političko rješenje
Na pitanje Senada Hadžifejzovića hoće li iskoristiti bonske ovlasti i zabraniti rad Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, Šmit je odgovorio:
– Vidim političko rješenje, ali ono neće doći samo iz BiH. Zakoni koje je usvojila NSRS upućeni su na ocjenu Ustavnom sudu. Zanimljivo je da su njegovi advokati podnijeli žalbu Sudu BiH.
Šmit je podsjetio da je prošle sedmice iskoristio bonske ovlasti i zabranio finansiranje dvije političke stranke, SNSD-a i Ujedinjene Srpske zbog djelovanja protiv Dejtonskog sporazuma.
– Imam sva sredstva na stolu. Iskoristit ću ih ako bude potrebno. Pozivam sve da ne koriste samo retoriku, već da ozbiljno razmisle o pravcu u kojem idu – naglasio je Šmit.
Na Hadžifejzovićevu konstataciju da je Dodik pretjerao, Šmit je izjavio:
– Definitivno je otišao predaleko. Oslanjat ću se na demokratske strukture. Protiv Dodika postoji tjeralica. On nas dovodi u komplikovane situacije koje ne želimo. U ovoj zemlji je prije 30 godina dato previše glasova za mir, urađeno previše posla da bi se institucije i zakoni ignorisali.
Dotaknuo se i djelovanja SIPA-e na teritoriji manjeg bh. entiteta RS.
– Rečeno im je da ne mogu djelovati na tom području, ali vidim da rade na razuman način. Ako im bude trebala podrška, dat ću im je – poručio je Šmit na Face TV.
Trump, koji teži da okonča rat i pokrene širi preoblikovanje ekonomskih odnosa između SAD i Rusije, ranije je prijetio sankcijama Moskvi ukoliko se Putin ozbiljno ne uključi u mirovne pregovore.
Američki zvaničnici su pripremili niz opcija za predsjednika SAD Donalda Trumpa kako bi povećali ekonomski pritisak na Rusiju, pošto ruski predsjednik Vladimir Putin ne žuri da preduzme korake za okončanje rata u Ukrajini, prenosi Bloomberg, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti jer je riječ o privatnim pregovorima, upozorili su da Trump još nije donio nikakvu odluku jer su diplomatski napori u toku.
Ukrajina i njeni saveznici pozivaju SAD da povećaju pritisak na Moskvu, uključujući i kroz veća ograničenja izvoza energije i prihoda od nafte, kako bi je prisilile na prekid vatre pod uslovima koje je predložio Trump.
SAD i Evropska unija su već uvele neviđeni nivo sankcija Moskvi od njene invazije velikih razmjera u februaru 2022. godine, ali nisu uspjeli prmisiliti Putina da obustavi borbe, navodi američka agencija.
Razmatranja o slijedećim koracima mogla bi biti zamagljena iznenadnim povlačenjem Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Mikea Waltza, i imenovanjem privremenog državnog sekretara Marca Rubija.
To bi moglo pomoći u pojednostavljivanju američke strategije sa Rubijem koji obavlja obje funkcije, jer je pristup Bijele kuće Ukrajini vođen različitim idejama visokih zvaničnika, uključujući Trumpovog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, koji se smatra naklonjenijim stavovima Rusije, ocjenjuje Bloomberg.
Republikanski američki senator Lindsey Graham, ključni Trumpov saveznik u Senatu, rekao je da ima podršku 72 kolege za prijedlog zakona kojim bi se uvele nove “razorne” sankcije Rusiji ako Putin ne želi da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt, komentarišući Putinovu izjavu o njegovoj spremnosti da ponovo proglasi kratkotrajni prekid vatre, rekla je da predsjednik SAD želi da vidi trajni prekid vatre u Ukrajini kako bi se zaustavilo krvoproliće, navodi američka agencija.
Moskva je do sada odbijala da prihvati zahtjeve SAD za trajni prekid vatre, a Putin je zadržao maksimalističke stavove, uključujući i to da Rusija dobije kontrolu nad četiri ukrajinska regiona koje nije okupirala u potpunosti.
U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski podržao je pozive na bezuslovno primirje od najmanje 30 dana.
Potpredsjednik SAD DJ Vance rekao je u četvrtak da je Trump uspio da pokrene proces, ali da je na Kijevu i Moskvi da se dogovore.
Trump, koji teži da okonča rat i pokrene širi preoblikovanje ekonomskih odnosa između SAD i Rusije, ranije je prijetio sankcijama Moskvi ukoliko se Putin ozbiljno ne uključi u mirovne pregovore.
Kao dio prijedloga podeljenih sa evropskim saveznicima prošlog mjeseca, SAD bi bile spremne da priznaju rusku kontrolu nad Krimom, crnomorskim poluostrvom koje je Putin anektirao od Ukrajine 2014. godine. Sporazum bi, takođe, zamrznuo sukob uglavnom duž postojećih linija fronta, dajući Rusiji efektivnu kontrolu nad dijelovima ostala četiri ukrajinska regiona.
Težnje Kijeva ka pridruživanju NATO-u bile bi skinute sa dnevnog reda, sankcije Rusiji bi na kraju bile ukinute, a Ukrajina bi dobila bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da će svaki sporazum biti održan, navodi Bloomberg.
Trumpova administracija, takođe, želi da Moskva vrati Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Evropi, koju je zauzela na početku rata. Objekat bi tada prešao pod kontrolu SAD i snabdijevao bi energijom obe strane, zaključuje američka agencija.
