Raskidajući ugovor s Općinom Bosanski Petrovac, norveški poduzetnik i povratnik u BiH Jusuf Arifagić rezolutno je izjavio kako zamrzava investicije i da je ta odluka te izmještanje farme iz Krnjeuše rezultat političkog reketa
Kad neko u Krajini pokrene biznis dočeka ga neuredna dokumentacija, gomila neočekivanih izdataka, anonimne prijetnje, huškanje poduzetnika jednih na druge. U Bosanskom Petrovcu jedno vijeće prihvati, drugo koči milionsku investiciju. A općina je među najsiromašnijim u državi. Igre interesa na štetu novih radnih mjesta.
Raskidajući ugovor s Općinom Bosanski Petrovac, norveški poduzetnik i povratnik u BiH Jusuf Arifagić rezolutno je izjavio kako zamrzava investicije i da je ta odluka te izmještanje farme iz Krnjeuše rezultat političkog reketa: «Ako ti neko dodijeli zemlju, dopusti projekat, dovedeš 250 grla u toku pola godine ili godinu – neki ovdje rade i cijeli život pa nemaju farmu od 250 grla, a ja sam do kraja ove godine treba imat 700 – onda bi nešto to trebalo značiti. I ako ti poslije svega oduzmu zemlju, a znaju da krave treba hraniti, za mene je to ucjena ili reketiranje».
A iz Općinskog vijeća Bosanki Petrovac, točnije dijela koji čini većinu, komentar – preduhitrio je odluke koje bi, nakon očitovanja pravobraniteljice o ugovoru o zakupu poljoprivrednog zemljišta, oni donijeli.
«Po njenom mišljenju, katastarske općine Prkosi i Oraško brdo su proglašeni napuštenim, mada to nema zakonsku osnovu jer su to zemljišta koja su bila zadružna, a zadružna zemljišta su prešla u državnu svojinu. Ona je istaknula da se ni član 6 ugovora ne poštuje i predložila da se sporni ugovor jednostrano raskine», objašnjava SNSD-ova Nikolina Simić, predsjedateljica OV Bosanski Petrovac.
Predloženo je bilo i da Ministarstvo poljoprivrede Unsko-sanskoga kantona preispita postupak sklapanja ugovora o zakupu tog zemljišta, ali se s tim, nakon Arifagićevog jednostranog raskida, stalo.
On je, pak, to uradio revoltiran ne samo osporavanjem ugovora: «Prvo je oko Nove godine bio raspisan javni poziv za dodjelu zemljišta u Krnjeuši. Ja sam se, kao i ostali, prijavio ovdje uredno, formirana je komisija, to zemljište mi je dodijeljeno, nakon 15 dana to je srušeno i tražilo se da se ide iz početka».
«Nama su se iz Udruženja poljoprivrednika žalili na to da su njihovu prijavu za taj natječaj odbili jer je bila ‘formalno-pravno neispravna’ tj. oni su to udruženje tretirali kao fizičko lice i to je bio osnov da se njihova prijava odbije
Oni su bukvalno izbačeni iz užeg kruga, trebali su po pravilu proći oba, znači i Udruženje i g-din Norveški investitor», dodaje Simić.
Međutim, novi je natječaj trebao biti raspisan u roku od 15 dana, a nije ni do danas, konstatira Arifagić i zaključuje – meta je, ipak, bio on. Tek nakon toga Vijeće traži preispitivanje ugovora za Prkose i Oraško brdo koji je prošli saziv jednoglasno odobrio. Arifagić je zakupninu platio, ali u posjed parcela nije mogao ući.
Pred vijećem se zatim pojavljuje Haris Mešanović, u ime Poljoprivredne zadruge Ostrovica, koja također polaže pravo na te parcele: «Na Prkosima zadruga posjeduje 55 hektara i na Kalatima skoro 55 hektara oranica i livada na kojima proizvodi stočnu hranu. Na Prkosima i na Oraškom brdu zadruga posjeduje još neke parcele na kojima uzgajamo žitarice koje su potrebne za prehranu stoke u zimskom periodu. Zadruga je zakonit i faktički posjednik tog zemljišta već preko 40 godina».
Potvrđuje nam da je za ugovor između Općine i Arifagića čuo još kad je potpisan. Zašto se tek sad oglasio?
Mešanović odgovara: «Čekao sam da vidim koje će parcele na terenu označiti pošto je to popisni katastar i jako je teško snalaziti u njemu. Međutim, ta komisija koja je uvodila u posjed i obilježavala parcele koje su iznajmljene Arifagiću označila je dobar dio naših parcela. I tad je bio signal da se mi moramo uključiti jer će se to sve uvući u jednu pravnu zavrzlamu koja će trajati 5-6 godina».
Ionako, dodaje, već 10 godina čekaju od Vlade kantona ugovor o koncesiji, nakon što je obiteljska tvrtka njegove majke prošla na natječaju kao najbolji ponuđač. Za dio zemljišta koji pripada državi.
Sve ovo Arifagić niti je znao niti je mogao znati u trenutku kad je prije dvije godine došao na poziv Petrovčana razgovarati o širenju djelatnosti uzgoja norveških goveda, pokrenutoj 2011. u Kozarcu kod Prijedora.
No, znali su već u prošlom sazivu Općinskoga vijeća, a znalo je i nadležno kantonalno ministastvo. Vidi se to i iz nalaza Federalne poljoprivredne inspekcije koju je, po izbijanju ove afere, zatražio federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić. U odgovoru koji su nam dostavili, među ostalim stoji: “Nadzorom je dokumentovano da Općinsko vijeće Bosanski Petrovac 10.08.2015. prosljeđuje Vladi USK-a i kantonalnom ministarstvu poljoprivrede Odluku Općinskog vijeća o prihvatanju pisma namjere ‘Arifagić Investmenta’ i davanju pune podrške za projekt, Odluku o prijedlogu lokalne zajednice o obustavljanju postupka za dodjelu koncesije na poljoprivredno zemljište Oraško brdo i Prkosi. Na navedene dostavljene Odluke općinskog vijeća, Vlada USK-a i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a nisu se očitovale».
Pa će posla imati i upravna inspekcija.
Postavlja se i pitanje uloge onih koji su dolasku stranog ulagača u prošlom sazivu Vijeća najviše aplaudirali, a sad ga – najviše prozivaju.
«Arifagić je dobio struju, Arifagić je dobio uličnu rasvjetu, Arifagiću je urađen put, Arifagić je dobio majdan za njegove potrebe. Mi koji živimo i radimo tu od 1997. niti imamo vodu i struju niti nam je to ko dovodio», nabraja Mithat Hidić, SDA-ov vijećnik u Bosanskom Petrovcu
No, Arifagić je, odvraća, sve to platio, vodovodu i Elektroprivredi, jer nije bilo u sastavu gospodarske cjeline bivše drvne industrije FANA koju je za 400 tisuća kupio od prošlog vlasnika: «Platio sam preko 150.000 KM da riješim problem napajanja vode, platio komplet napajanje električnom energijom, podzemni i nadzemni kablovi, trafostanica, elektrifikacija».
Kako još nema konkretnih parcela za proizvodnju stočne hrane, prinuđen je i dalje kupovati od okolnog stanovništva.
A nepoznati počinitelji sasjekli su najlon – dio silaže nepovratno uništila vlaga. U isto vrijeme, iz aktualnog saziva vijeća propituju njegovo pismo namjere od prije dvije godine.
«Nigdje u Arifagićevom pismu namjere nije navedeno da će za ostvarenje njegovih projekata biti potrebna sredstva od banaka, odnosno da će založiti hipotekarno FANA-u Arifagić. I hoću da kažem da se radi o dva pravna lica – OV prethodnog saziva je dao suglasnost Arifagić Investmentu, a ovdje se radi o FANA-i Arifagić», naglašava Simić.
Dakle, cijela procedura prošla je ranije Vijeće i očito nije do privrednika već do onih koji su bili ili su sada vlast. U poslovnom svijetu, uzvraća Arifagić, kreditno praćenje tvrtki je uobičajena stvar. Ali nešto drugo nije: «Nigdje na Zapadu poslovni papiri i one stvari koje su vezane uz kompaniju ne mogu izlaziti vani. Gospođa Simić diže to bez ikakvog zahtjeva, uz čije naređenje?».
A stari/novi načelnik Zlatko Hujić za sve optužuje interešdžije iz “neprirodne koalicije”: «Ko je čini? SNSD i SDA. Ali ne SDA kao stranka, nego SDA kao pojedinci na općinskom nivou. Znači, ja ovdje imam prijatelja u SDA i u SNSD-u, ali ovdje postoje ljudi koji vole svoje interese, koji su našu šumu prodali davno – ti isti danas to rade, njima ne odgovara progres u Bosanskom Petrovcu».
Hidić tvrdi da im je cilj da svi budu u jednopravnom položaju: «I Arifagić i moja firma i ostalih 11 pilana koje egzistiraju u Bosanskom Petrovcu».
Nešto je jasnija situacija u Bosanskoj Krupi, gdje je Arifagić nedavno također kupio napuštenu farmu, pa namjerava izmjestiti grla iz Bosanskog Petrovca. I tamo je morao sam platiti visokonaponsku mrežu. Ali, netko je ovih dana palio korov, pa je zamalo izgorio i novi trafo. Počinitelj ponovno nepoznat.
A na dešavanja u Bosanskom Petrovcu stigla je i reakcija visokog predstavnika. Valentin Inzko piše da je neshvatljivo onemogućavanje investicija u državi sa više od pola milijuna nezaposlenih. Traži reakciju svih nadležnih. Ističe, nijedan pošten investitor ne bi trebao pretrjepiti finansijsku štetu zbog mogućih grešaka i propusta bilo kojega nadležnog tijela vlasti. U tom smislu, kada se uzmu u obzir investicije poduzeća Arifagić Investment, od svih uključenih institucija i dužnosnika očekuje se iznalazak rješenja.
Dakle, inzistira se na rješenju. I sve to na prostoru na kojem su, umjesto umjesto poligona za poslovna natjecanja, arene za gladijatorske borbe. Da se od prašine ne bi vidjele ledine. Površnost i neozbiljnost kojom se dočekuje sve ulagač.
