Kako je istaknuo ministar u Vladi F BiH Šemsudin Dedić, Unsko-sanski kanton prvi put je, ove godine, dobro zastupljen u investicijskim planovima, a očekuje da će izmjenama Odluke o prekategorizaciji cesta, koja treba da stupi na snagu ove godine, biti, umjesto sadašnjih 330 kilometara cesta koje su kategorizirane kao regionalne, biti obuhvaćeno oko 580 kilometara cesta na ovom području. Istovremeno, intenzivno se radi na uspostavljanju željezničkog saobraćaja na relaciji Bihać- Sarajevo dok će projekt Aerodroma Bihać, za koji je planirano 6,5 miliona maraka u federalnom budžetu, biti prezentiran i zainteresovanim investitorima na predstojećem Biznis forumu u Sarajevu.
Za Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH do 2020. godine Vlada FBiH je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona € za Program, uključujući ukupno 103,38 miliona € od Svjetske Banke (SB) i Evropske Investicijske Banke (EIB) za finansiranje Projekta. Za Unsko-sanski kanton predviđeno je 26, 7 miliona eura, rečeno je na sastanku u Bihaću.
Prioriteti JP Ceste Federacije za područje Unsko-sanskog kantona će biti: izgradnja ceste koja se vezuje na planiranu obilaznicu Bihaća, Bihać – Bosanska Krupa, izgradnja dionice Jablanska – čvor Mali Lug L = 3,5 km i izgradnja dioinice Jezero – Grmuša – Vranjska L = 16,8 km; izgradnja traka za spora vozila : Ripač – Dubovsko, Bos. Petrovac – Ključ – prijevoj Lanište, Bos.Petrovac – Pasjak; Rekonstrukcija cesta : Bihać 4 – Ripač; Izgradnja mostova : mostovi preko potoka Mrižnica, Kamenica, Most preko rijeke Sane, Ključ, Most preko rijeke Banjice, Ključ; Rekonstrukcija crnih tačaka: Skokovi – Srbljani Rekonstrukcija crne tačke “Mala Lisa”, km 11, Granica BiH/RH (Izačić) rekonstrukcija opasnog mjesta Kamenica (M-5 i R-403a); Izgradnja obilaznica: obilaznica Ključ i Cazin, te sanacija šteta od poplava na dionici ceste potez: Crljeni – Zgon, Ključ
Prema Planu Kantonalne direkcije regioanlnih cesta USK za ovu godinu prioriteti će biti: saniranje aktuelnih klizišta na regionalnim cestama USK za koja postoji projektna dokumentacija (R 400 dionica Skokovi- Jušići), za koje je prema predmjeru radova planiran iznos od 300.000 KM; Nastavak radova izgradnje pješackih staza i kružne raskrsnice u Sanskom Mostu (tzv tranzit) za koje je planirano 250.000 KM, što sa 200.000,00 KM prenesenih sredstava iz 2017.g. iznosi ukupno 450.000 KM koje će biti realizirane u ovoj godini; Rekonstrukcija i modernizacija ceste R 404a (B.Krupa-Arapuša), II faza, L= -1000 m, u iznosu od 270.000 KM, što sa 185 000 KM iz 2017.godine iznosi ukupno 455.OOO KM; lzgradnja pješačkih staza sa rješavanjem odvodnje oborinskih voda na R403 (dionica Ćoralići – Begove Kafane), za koje je planiran iznos od 150 000 KM; lzgradnja pješačkih staza sa rješavanjem odvodnje oborinskih voda na cesti R 400 (naselje Todorovo), L=-200 m, u iznosu od 150.000 KM; Radovi vanrednog održavanja regionalnih cesta koji obuhvataju obimnije radove koji se izvode u cestovnom pojasu, poboljšanja elemenata ceste, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.
Vanredno održavanje se provodi na području cijelog Kantona, a obuhvaćene su ceste, odnosno dionice cesta po prioritetima koji su utvrđeni redovnim obilascima, snimanjem stanja i potrebi provođenja ovih vrsta radova. Za 2018.godinu za ovu potrebu su planirana sredstva u iznosu od ukupno 4.190.000 KM.
Na današnjem sastanku usaglašavan je prijedlog Unsko-sanskog kantona za prekategorizaciju cesta. Odluka o prekategorizaciji donesena je 2014. Godine ali je stupanje na snagu odgođeno do marta 2018. godine. U međuvremenu je vršena revizija, tako da će USK zastupati prijedlog da dužina magistralne mreže ceste umjesto 330 km bude oko 580 km, svrstane u magistralne ceste I i II reda, što je bitna razlika u odnosu na zadnju kategorizaciju koja je rađena 1992. godine.
Premijer Kantona Rošić i federalni ministar Dedić kažu da su ove godine zadovoljni zastupljenošću ovog kraja u planovima izgradnje i modernizacije cesta na federalnom nivou te ističu da je to rezultat timskog, strateškog djelovanja prema višim nivoima vlasti vođen isključivo ekonomskom politikom i razvojnim planovima Kantona te parametrima struke.
