Ljudski odnos prema migrantima Bišćani pokazuju otpočetka krize, a Fazlić ističe da će im izbjeglice nedostajati kada se balkanska ruta jednom ugasi.
Izvještaj o nehumanom postupanju Hrvatske policije Amnesty Internationala pod nazivom “Gurnuti na rub: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute” ne može se negirati. Stanje potvrđuju mediji, nevladine organizacije sa terena i sami migranti. Mnogo je priča sa granice tokom uzastopnih pokušaja hvatanja i vraćanja, gdje se migranti žale na ružan odnos, pa čak i fizičko nasilje nad njima.
Javni podaci
– Zašto bismo inače sami sebi lupali mobitele, hrvatska policija mi je dva puta to napravila, a dok su mi ga otimali, slomili su mi i prst, kazao nam je mladi migrant Jasin iz Libije.
Jučer je u Bihaću održan i okrugli sto o migrantskoj krizi, u organizaciji novoformiranog komunikacijskog tima, gdje se također spominjao izvještaj Amnesty Internationala.
– Hrvatske vlasti obmanjuju svoje građane kad kažu da njihova policija ne maltretira migrante, a ja sam u Slunju bila svjedok odnosa spram tih jadnika koji leže na zemlji, a koje oni čizmama gaze. I gradonačelnik Bihaća, tokom lova, bio je očevidac kako ih ilegalno vraćaju u BiH. Reagovao je, a onda opet iz Hrvatske dolazi nekakav demanti, kazala je Gorica Bukić, urednica Kantonalnog radija.
Dorijan Klasnić, predstavnik UNHCR-a, nije nam htio prokomentarisati izvještaj Amnesty Internationala iako je njegova organizacija daleko više angažovana u BiH nego u Hrvatskoj.
– UNHCR ima ured u Republici Hrvatskoj, koji već godinama tamo radi na unapređenju sustava azila i surađuje sa vlastima te zemlje, kazao nam je Klasnić.
Prošle godine oni su napravili preciznu procjenu da će kroz BiH proći nešto više od 20.000 migranata, ali se ne usuđuju praviti prognoze za tekuću godinu. Klasnić kaže da su svi podaci o broju migranata u Grčkoj i Turskoj javni, ali da se ništa novo nije desilo što bi moglo značajno uticati na smanjenje intenziteta priliva izbjeglica i migranata.
– Niko nam ne može reći hoće li to biti opet 20-30 hiljada ili 70 ili 100 hiljada. Nama oni ne smetaju, ali nam smeta ako će ih u Bihaću biti više od našeg kapaciteta. Sve preko pet do sedam hiljada je ugrožavanje sigurnosti i životnog prostora, ističe gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Turisti na kruzeru
Dodaje da krizu treba iskoristiti kao priliku da se grad okoristi, a priliv migranata je uporedio sa situacijom kao da u Bihać povremeno uplovi pun kruzer turista.
– Ovo vrijeme će proći, pa ćemo imati nostalgiju za njim u smislu stare poslovice “Poželiće se drumovi Turaka, ali ih više neće biti”, smatra gradonačelnik.
Migrant-menadžer sa iskustvom iz Srbije Gregor Kos za usporedbu je naveo da je Srbija imala Vladine komesarijate za izbjeglice i da nije bježala od odgovornosti.
– Bihać može biti mali grad koji je u centar svjetske pažnje dospio jer se uspješno postavio spram ove situacije, ističe Kos.
FAHRUDIN BENDER / Oslobodjenje
