Trenutačno stanje u Kantonalnoj bolnici u Bihaću je zadovoljavajuće. Radi se na interpersonalnim odnosima, urađena je analiza kadrova kako bi se vidjelo gdje stvari ne funkcioniraju, nakon čega su određeni medicinski radnici upućeni na edukacije. Planirano je po završetku edukacija da se rade procedure za koje do sada nisu bili osposobljeni u ovoj zdravstvenoj ustanovi – izjavio je Feni v. d. direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” dr. Ermin Goretić. Pokrenuta je, kako je rekao, nabava određenih uređaja kako bi proširili usluge u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, a radi se o biološkoj terapiji zbog koje pacijenti iz Bihaća moraju odlaziti u Sarajevo i isti dan se vraćati.

– To je naporan proces i želimo, prije svega, olakšati samim pacijentima jer je to naporan put, ali i smanjiti financijske troškove. U procesu smo otvaranja kabineta za biološku terapiju, za što su već dvije medicinske sestre osposobljene te planiramo uskoro početi s radom – najavljuje Goretić. Također, planiraju do Nove godine nabaviti dijagnostičko-terapijski bronhoskopski uređaj s obzirom na to da se pacijenti upućuju u Sarajevo na kliniku Podhrastovi da bi im se uradila bronhoskopija. Jedna od liječnica s plućnog odjela prošla je edukaciju, a jedan liječnik i medicinski tehničar spremaju se na edukaciju, nakon čega bi se mogao oformiti kabinet za bronhoskopiju.

– Tako ćemo ostvariti određene financijske uštede i ujedno pružiti bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu pacijentima s područja Unsko-sanskog kantona. Također smo u procesu nabave jednog potpuno novog laparoskopskog stupa za potrebe operacijskih dvorana – kaže Goretić. U tijeku je i realizacija projekta obnove zgrade Kasindol i zgrade Psihijatrije. Sredstva za realizaciju ovog projekta osigurala je Vlada FBiH u iznosu od dva milijuna i 200.000 KM za zgradu Kasindol i milijun KM za zgradu Psihijatrije. Što se tiče medicinskog kadra, Kirurgija 2 uopće nije u funkciji zato što nema dovoljno medicinskih sestara. Što se tiče kadrovske politike, podvlači da u proteklom razdoblju nije vođena adekvatna briga, tako da u određenim segmentima imaju problema u smislu nedostatka liječnika i zbog toga su liste čekanja duge. Precizirao je da USŽ na broj stanovnika ima 300 liječnika, a isti broj pacijenata u Sarajevu ima dvostruko veći broj liječnika.

(vecernji.ba)