Pojačane kontrole hrvatske policije na granici sa BiH, uslovile su pojačan priliv migranata i u Unsko-sanskom kantonu, koji je podnio najveći teret u jeku migrantske krize. Sada je, međutim, bezbjednosna situacija zadovoljavajuća, tvrde nadležni, navodeći da je broj ilegalnih migranata u prihvatnim centrima u Bihaću veći od hiljadu. Ipak, pojačane kontrole nisu osujetile posao krijumčarenja, u koji su, nerijetko, uključeni i bh. državljani.
“Situacija nije alarmantna”
“Mislim da je bezbjednosna situacija povoljna, nije ništa alarmantno. Posljednjih dvije sedmice primijetan je veći broj migranata na području Grada Bihaća, ali i unutar samih kampova”, kaže za N1 gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić. Posljedica je to, dodaje, pojačanih kontrola Granične policije BiH u zapadnom dijelu BiH, odnosno, na izlazu iz države.
“Što je po meni pomalo začuđujuće, da GP čuva izlaz, a nije toliko fokusirana na ulaz, na istočnoj granici naše zemlje. Mislim da bi bilo pametnije i uputnije, usmjeriti sve snage tamo gdje je to potrebno, odnosno, čuvanje naših granica na ulazu, a ljude koji žele dalje, prema EU, ne treba u tome sprečavati”, ocjenjuje Sedić.
Iako je u posljednje dvije sedmice primijetno veće prisustvo ilegalnih migranata, od ponedjeljka taj broj postepeno opada, pojašnjava Sedić.
“Sa nekih 1.300 koliko ih je bilo prošle sedmice, stanje jutros je 860 migranata u kampu Lipa i 240 u Borićima”, kaže gradonačelnik Bihaća.
U odnosu na sve stvari koje nas okružuju u svijetu, možda je bezbjednosna situacija i dobra, ocjenjuje portparol MUP-a USK, Ale Šiljdedić, ali, kako kaže, ipak će se zadržati na “zadovoljavajućem nivou”.
“Nažalost, mi govorimo o situaciji gdje EU i zemlje Zapadne Evrope nastoje kroz određene pojačane mjere – jačanjem resursa, materijalno-tehničke opremljenosti, štititi granice EU na prostoru između Republike Hrvatske i BiH i tu, na neki način, spriječiti ulazak migranata u pokretu na teritoriju Zapadne Evrope. Ali, činjenica je da mi imamo zemlje Zapadne unije i na našem drugom kraju, govorim o Grčkoj i Bugarskoj, gdje najveći broj migranata s područja ovih zemalja, koje su članice EU, ulazi na teritoriju zemalja Zapadnog Balkana. Nakon toga nastavljaju put u zemlje zapadne Evrope “, kaže Šiljdedić.
Pojačane kontrole nisu osujetile krijumčare
U tom smislu, ovaj kanton, kako kaže, apsorbuje veći broj migranata koji ulaze na teritoriju Zapadnog Balkana, što uslovljava problem da oni, nakon toga, ne mogu nastaviti put prema evropskim državama, što uzrokuje bezbjednosni problem, s obzirom na koncentraciju i veći broj tih lica u pokretu. No, pojačane kontrole nisu osujetile krijumčarenje migranata, u koji su, nerijetko, uključeni i državljani BiH.
“S obzirom na to da je ovo jedan, nažalost, veliki kriminalni biznis gdje veliki broj krijumčara i lica koja se bave nezakonitim radnjama prevoza lica jer oni koji imaju novčana sredstva, sigurno, nađu i put za brži prelazak sa ove teritorije i nastavak dalje, prema zapadnoj Evropi. Oni, koji nemaju novca, pokušavaju nekoliko puta”, kaže Šiljdedić.
“Hrvatska policija me udarala i deportovala u Bihać”
S obzirom na cjelodnevnu kišu koja je padala u Bihaću, objektiv naše kamere nije uspio locirati veće grupe migranata u samom centru grada, ali manje grupe jeste. Posebno u gradskom parku i na prostoru Autobuske stanice. Oni koje smo zatekli, uglavnom, nisu željeli da pričaju pred kamerama. Međutim, Adi iz Pakistana rekao nam je da u Bihaću boravi dva dana. Nema nikakvih problema, ali ima traume od hrvatske policije.
“Došao sam ovdje sa hrvatske granice. Njihova policija me je udarala i deportovala ovdje, u Bihać. Trenutno boravimo u Lipi”, kaže ovaj mladić.
Je li primijetan veći broj državljana sa Bliskog istoka u gradu, pitali smo i građane. Dok jedni kažu da jeste, ali da su tu samo u prolazu i ne prave probleme, drugi ocjenjuju da nisu primijetili, ali da grupe koje viđaju djeluju “kulturnije” i posjeduju više noovca, s obzirom na to da se, kako primjećuju, redovno voze taxijem.
Podsjećamo, u BiH je od početka godine evidentiran ulazak oko 26.000 migranata, uglavnom iz Avganistana, Pakistana, Maroka, Bangladeša, ali i pojedinih afričkih država.
Da je primijetno njihovo povećano prisustvo, za N1 je, nešto ranije, potvrdio i direktor Službe za poslove sa strancima BiH, Žarko Laketa, navodeći da je za oko mjesec i po dana broj dolazaka povećan za 1.500. Odnosno, sa 1.200 na 2.700. No, nadležni na višim nivoima vlasti tvrde da kapacitete za, eventualni, bezbjednosni odgovor, imaju.
(N1)
