Piše: Biscani.net

Elvir Čavkić, rođen 1997. godine u Bihaću, mladi političar i aktivist koji se posvetio unapređenju životnih uslova u svom rodnom gradu. Kao najmlađi od trojice sinova, odrastao je u porodici koja cijeni obrazovanje i lokalnu zajednicu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje trenutno pohađa magistarski studij.

Iako nije bio na plaćenim političkim funkcijama, Elvir je svoj doprinos razvoju Bihaća dao kroz niz važnih projekata, posebno na poziciji predsjednika Savjeta MZ Mali Lug. Njegove inicijative uključuju razvoj komunalne infrastrukture, kao i posvećenost poboljšanju uslova za mlade, poduzetnike i žene u Bihaću. Kroz aktivnu saradnju s višim nivoima vlasti i fokus na održivi razvoj, Elvir Čavkić teži ka stvaranju ravnomjernog i kvalitetnijeg života za sve građane Bihaća.

U nastavku možete pročitati ekskluzivni intervju koji je portal Biscani.net uradio s njim.

1. Ukratko, ko je Elvir Čavkić?

Rođen sam 1997. godine u Bihaću od oca Vehbije i majke Mine. Najmlađi sam od trojice sinova koji su, unatoč visokom obrazovnom nivou, ostali da žive i rade u Bihaću, onako kako su nas i podučili naši roditelji. Odskoro sam i oženjen.

Po struci sam bachelor politologije i student magistarskih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Odmah po završetku studija, vratio sam se u svoj rodni Bihać i započeo borbu za bolji životni ambijent. Iako još uvijek nisam obavljao nijednu plaćenu političku funkciju, iza mene je nekoliko jako bitnih projekata za Grad Bihać. Trenutno sam Predsjednik Savjeta MZ Mali Lug kao najmlađi u svim mjesnim zajednicima na području Grada Bihaća.

2. Koje su Vaše glavne inicijative za poboljšanje infrastrukture i uslova života u Bihaću?

Zbog podijeljenih nadležnosti između FBiH, našeg kantona i Grada Bihaća, nezahvalno je u nekoliko rečenica kazati sve o budućim inicijativama. Ukoliko se to može sublimirati u ovom kratkom intervjuu, definitivno je da ću potencirati aktivniju saradnju sa dva viša nivoa vlasti, prvenstveno kroz razne infrastrukturalne projekte koji nam se bukvalno ‘nude na ruku, a trenutna nekompetentnost i sporost postojeće gradske administracije nije to u stanju prepoznati. Da se sredstva sa višeg nivoa mogu korisno upotrijebiti, dokazao sam na primjeru aplikacije našeg Savjeta MZ za razvoj komunalne infrastrukture u MZ Mali Lug gdje nam je sa federalnog nivoa odobreno 500.000,00 KM. U segmentu podijeljenih ili isključivih nadležnosti grada, moj rad i inicijative će se prvenstveno odnositi na poboljšanje postojeće i razvoj dodatne putne infrastrukture.

3. Na koji način planirate poticati razvoj lokalnog poduzetništva i malih biznisa u Bihaću?

Obzirom da sam jedan dio života živio u Sarajevu, na primjerima nekolicine sarajevskih općina sam vidio koliko značajna podrška za lokalno poduzetništvo može dolaziti od strane gradske uprave. Nažalost, u našem gradu mladi poduzetnici nemaju ni približno kvalitetne vidove podrške. U skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima, inicirat ću da se što više javnih sredstava usmjerava u održivi privatni sektor kroz razvoj malih biznisa. U tom kontekstu, smatram da je Bihaću neophodna „tešanjizacija“ privrede, podrazumijevaći pod tim etablirani model rada i podrške privatnom sektoru u ovoj općini koji pokazuje poslovne vrhunske rezultate.

4. Kakve mjere predlažete za poboljšanje radnih uslova i povećanje zapošljavanja u lokalnim preduzećima?

Iako je opći sistem uslova na radu uređen federalnim zakonodavstvom, te iako konkuretnost na regionalnom tržištu u mnogočemu ovisi o državnim nadležnostima — prvenstveno kroz pitanja protoka roba preko postojećih graničnih prijelaza, aktuelna gradska vlast nije napravila adekvatan poslovni ambijent koji bi privukao strane investicije. Naše poslovne zone nisu adekvatno uređene, dok administracija zbog postojećeg nivoa birokratizacije uopšte nije u stanju da odgovori na razne zahtjeve i izazove. Moj indirektni doprinos ovoj problematici će se odnositi na inzistiranje da sposobni i obrazovani ljudi preuzmu odgovornost onda kada se radi o potencijalno novim investicijama ili povećanju kapaciteta postojećih, prvenstveno kroz broj zaposlenih. Pored toga, nastojat ću da kroz svoj aktivizam minimaliziram moguće zloupotrebe u ‘privatizaciji javnih funkcija.

5. Da li planirate uvođenje novih programa podrške za mlade i žene u Bihaću kako biste ih motivirali da ostanu i rade u svom gradu?

Kao mlad i obrazovan čovjek, izuzetno sam svjestan ovog problema. Kada se govori o mladima, smatram da prvenstveno treba urediti pitanje stipendija učenicima i studentima. Nažalost, Grad Bihać, iako univerzitetski centar, kaska u ovom pogledu čak i kada se uporedi sa susjednim nam općinama ili gradovima unutar USK. Primjere ne bih navodio, obzirom da je sve javno dostupno.

Kada se radi o programima podrške ženama/porodicama, posebno me žalosti činjenica da je Grad Bihać jedan od rijetkih gradova koji nema sistemski uređeno pitanje porodiljskih naknada. Ovdje ću inzistirati na ujednačavanju postojećih programa sa kantonalnog nivoa, odnosno uvođenju adekvatnih materijalnih naknada unutar gradskih nadležnosti.
Na kraju, čini mi se da Strategija prema mladima Grada Bihaća uglavnom ostaje skup nerealizovanih ideja. Nadam se da će mladi ovo konačno prepoznati.

6. Koje su Vaše ideje za unapređenje kulturnih i sportskih sadržaja?

Od kulturnog, sportskog i akademskog centra, Grad Bihać je u posljednjoj deceniji postao provincija. Na Vaše pitanje ne mogu dati odgovor jer se više ne radi o ‘unapređenju’, već o UVOĐENJU! Kada se radi o kulturnim sadržajima koje organizuje gradska uprava, oni se u posljednjim godinama svodi na Winter Park i slično. Sve ostalo što vrijedi se svodi na individualni aktivizam onih koji znaju šta su kulturne vrijednosti. Cijenim da je izgradnja gradskog pozorišta u ovom kontekstu prijeko neophodna!

Kada se radi o sportu, svjedočimo da Bihać maltene i nema dvoranskih sportova, a da NK Jedinstvo nikad nije bio lošije pozicioniran. U svom radu ću nastojati izuzeti politiku od sporta i pružiti priliku’ bivšim i aktivnim sportašima da se bave organizacijom sporskih kolektiva. Ovo je osnovni problem!

7. Na koji način biste rješavali problem neiskorištenih gradskih prostora i pretvarali ih u korisne objekte u zajednicu?

Za početak bih analizirao pojam „problema“. Umjesto da bude podrška u razvoju Univerziteta u Bihaću od kojeg ima višestruke koristi, trenutna gradska administracija je prvi put više od 50 godina postojanja visokoškolskih institucija u našem kantonu dovela u pitanje korištenje zgrade Rektorata i Ekonomskog fakulteta. Dakle, trenutno se pravi problem tamo gdje problema ne smije biti! Moj prvi korak će se odnositi na inicijativu za potpisivanje dugoročnog ugovora o najmu bez naknade, sve dok postoji Univerzitet u Bihaću.

8. Kakav je Vaš stav o povećanju transparentnosti rada gradske uprave i uključivanje građana u donošenje odluka?

Transparentnost u radu podrazumijeva konstantno ispitivanje potreba građana. Trenutna administracija na čelu sa gradonačelnikom uopšte ne obavlja sastanke sa predstavnicima mjesnih zajednica, onako kako se ranije radilo. Uključivanje građana u donošenje odluka je moguće jedino na ovakav način, obzirom da su legalni predstavnici mjesnih zajednica ljudi koji najbolje poznaju potrebe svojih sugrađana.

9. Koje projekte planirate podržati kako bi se poboljšala kvaliteta usluga i infrastrukture u ruralnim dijelovima Bihaća?

Planiram podržati sve projekte koje većina kompetentnih ljudi ocijeni kao ekonomski opravdane i korisne za ruralne dijelove našeg grada. „Ravnomjeran razvoj“ je ključna sintagma i moja vodilja u pogledu razvoja ruralnih dijelova.

10. Šta želite poručiti građanima Bihaća?

Pored onih koji su dokazali zrelost, radinost i čestitost, dajte priliku mladim i obrazovanim osobama. Stranka Demokratske Akcije je jedini garant opstanka i opstojnosti naše države, a gospodin Rusmir Musa provjeren kandidat i čovjek!