Uoči lokalnih izbora, Bihać se suočava s izazovima i prilikama koje će oblikovati njegovu budućnost. Jedan od kandidata koji se ističe svojim znanjem i iskustvom je Ćamil Medanović, mladi inženjer i član stranke Narod i Pravda. Rođen 1996. godine, Ćamil je stekao titulu magistra građevine na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je odbranio rad na temu “Seizmička analiza postojeće zgrade iz austrougarskog perioda u Sarajevu”. Ova stručna pozadina donosi jedinstvenu perspektivu u kontekstu urbanističkog razvoja grada.
Kao certificirani lider mladih, Ćamil se aktivno angažirao u društvenim pitanjima tokom svog obrazovanja. U razgovoru s nama, podijelio je svoja razmišljanja o važnosti stručnog kadra u Gradskom vijeću, jednakomjernom razvoju naselja, podršci mladim zanatlijama, revitalizaciji zapostavljenih dijelova grada poput Prekounja, te potpori sportskim i kulturnim manifestacijama. Njegova vizija Bihaća kao dinamičnog i održivog grada, koji njeguje svoje naslijeđe dok se istovremeno otvara prema budućnosti, čini ga kandidatom koji zaslužuje pažnju građana. Ćamil vjeruje da Bihać, koji se suočava s izazovima poput sve manjeg broja zanatlija i nedostatka javnog prostora, zaslužuje novi gradski park, a Ceravci su idealna lokacija za takav projekat. Uz to, aktivno se zalaže za sistemsko rješavanje problema pasa lutalica i promicanje sportskih i kulturnih manifestacija koje okupljaju mlade. Kroz ovaj intervju, istražujemo kako će Medanović svojim angažmanom doprinijeti unapređenju kvalitete života u Bihaću.
Možete li nam ukratko objasniti kako vaša istraživanja o seizmičkoj analizi zgrada mogu utjecati na urbanistički razvoj Bihaća?
Bihać je jedan od rijetkih gradova u BiH koji se ne nalazi u seizmički aktivnoj zoni. Prema dostupnim podacima, otkad se bilježe potresi u BiH, na bihaćkom području nisu zabilježeni jači ili razorni potresi. Na osnovu tih podataka izrađena je karta seizmičkog hazarda, prema kojoj je za ovo područje određena niska vrijednost vršnog ubrzanja tla, za razliku od drugih dijelova BiH.
Međutim, pri izgradnji na širem području Bihaća treba uzeti u obzir geološke karakteristike. Naravno, danas je građevina uznapredovala, pa su svi eventualni problemi premostivi uz pravilan pristup, od projektovanja do same izgradnje.
Spomenuli ste “tektonske promjene” u Gradskom vijeću. Koje konkretne promjene planirate uvesti kako biste unaprijedili život građana?
Prije svega, izuzetno je važno koga će građani izabrati, odnosno ko će sjediti u vijećničkim klupama. Želim vjerovati da će ove godine to biti ljudi koji su potrebni ovom gradu i društvu.
Građani politiku i rad Gradskog vijeća prvenstveno osjete kroz rad komunalnih preduzeća, kulturnih, turističkih i drugih ustanova, a na kraju i Gradske uprave. Razumijem i poštujem da kadrovska rješenja u gradskim ustanovama često odražavaju politički uticaj, jer imenovanje direktora i rukovodilaca nerijetko zavisi od stranačkih interesa. Ipak, odlučno ću se zalagati da biramo najbolje među nama, vođeni isključivo kompetencijama i stručnim kriterijima.
Ovdje bih posebno pohvalio kadrovsku politiku Naroda i Pravde u Unsko-sanskom kantonu, jer smo pri ulasku u vlast preuzimali odgovornost na pozicijama za koje smo imali stručne i kompetentne ljude.
Vjerujem da ću svojim angažmanom gradskog vijećnika „natjerati“ i ostale kolege da se posvetimo svim bihaćkim naseljima, od Martin Broda do Gate, posebno kada dođe vrijeme kreiranja gradskog budžeta. Žalosti me činjenica da su pojedine mjesne zajednice u svakom pogledu privilegovane i značajno više zastupljene u odnosu na druge, što stvara nejednakost koja se naročito primjećuje prilikom raspodjele budžetskih sredstava, ali i u određenim aktivnostima, poput sportskih i kulturnih dešavanja.
Kako planirate osigurati jednakomjeran razvoj svih bihaćkih naselja? Koji su vaši prioriteti u ovom pogledu?
U neka bihaćka naselja ne zalazi se čak ni tokom „izbornih godina“. Ne možemo razumjeti njihove probleme, potrebe, ali i potencijale dok ih ne obiđemo i razgovaramo s mještanima. Posebno je važno slušati starije generacije koje nose bogatu historiju tih mjesta. Zbog toga svi mi, kao predstavnici građana, moramo biti prisutni na terenu.
Već sam spomenuo da su pojedine mjesne zajednice zapostavljene u raspodjeli budžetskih sredstava, posebno one koje nemaju svoje predstavnike u Gradskom vijeću. To je suštinski problem koji moramo riješiti odmah, od prvog dana. Moramo shvatiti da smo mi predstavnici svakog građanina ovog grada i da svaki čovjek zaslužuje dostojanstven život.
Kad govorimo o jednakomjernom razvoju naselja, često se prvo pomisli na asfalt, vodu i nekoliko sijalica. To, naravno, jeste važno, ali meni je neprihvatljivo da takve osnovne potrebe predstavljamo kao ključan prioritet. Fokus mora biti na otkrivanju potencijala svakog naselja i razvoju samoodrživih projekata. Tada dolazi i kompletna infrastruktura – ne samo asfalt, voda i rasvjeta, već i održivi razvoj koji omogućava dugoročnu kvalitetu života.
Možete li elaborirati svoj program stipendiranja mladih za razvoj zanatskih vještina? Koje konkretne korake planirate poduzeti?
Bihać se nalazi u situaciji gdje nam, nažalost, polako nestaju obućari, krojači, zanatlije i mnogi drugi mali obrtnici koji su ključni za našu lokalnu privredu. Istovremeno, imamo mnogo mladih ljudi koji žele pokrenuti vlastite biznise, posebno male obrte, i šteta je da im ne pružimo podršku. Smatram da, pored stipendija koje osiguravamo studentima, moramo ozbiljno razmotriti i stipendiranje srednjoškolaca koji se žele baviti zanatskim vještinama.
Cilj bi bio stvoriti uvjete u kojima mladi ljudi vide budućnost u ovim profesijama, umjesto da traže prilike van granica našeg grada ili države. Konkretno, predložio bih uvođenje posebnog programa stipendiranja za srednjoškolce koji biraju zanate i zanimanja koja su Bihaću potrebna.
Pored finansijske podrške, trebali bismo pružiti i mentorstvo, povezivanje s iskusnim zanatlijama i omogućavanje stručne prakse. Na taj način, ne samo da mladima otvaramo vrata da pokrenu vlastite obrte, već i osiguravamo da Bihać zadrži vitalne zanatske usluge koje su neophodne za svakodnevni život. Također, poticanje malih obrta može ojačati lokalnu ekonomiju i stvoriti nove prilike za zapošljavanje, naročito kada Bihać postane ozbiljan turistički centar. Nije to samo ulaganje u njihovu budućnost, već i budućnost našeg grada.
Kako zamišljate izgled novog gradskog parka na Ceravcima? Šta bi taj prostor trebao ponuditi građanima Bihaća?
Konkretno, u Sarajevu trenutno živi i radi dosta mojih kolega inženjera arhitekture i građevine koji su porijeklom s ovih prostora i koji imaju želju da se ovdje vrate. S njima svakodnevno poslovno surađujem i zajedno smo spremni ponuditi Bihaću idejno rješenje za novi gradski park. Trenutno smatramo da su Ceravci idealna lokacija za jedan ovakav park, koji bi sadržavao teretanu na otvorenom, dječije igralište, staze za šetnju, kao i biciklističke staze, prostor za rekreaciju i piknik. Time bismo obogatili ovaj brzorastući dio grada i pružili građanima novi prostor za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Također, volio bih da zajednički istrajemo na rekonstrukciji i stavljanju u funkciju vjerskog objekta na Humcima, jer bi to doprinijelo očuvanju duhovne baštine i dodatno obogatilo identitet grada.
Kako planirate revitalizirati život građana Prekounja i učiniti ga “zanatskim centrom”? Koje bi inicijative bile ključne?
Prekounje je upravo onaj zapostavljeni dio grada o kojem često govorim. Ako bismo „Bihać noću“ predstavili kao zemaljsku kuglu, ne bismo mnogo pogriješili. Kao i planeta Zemlja, jedna strana je osvijetljena (grad na lijevoj obali Une), dok je druga u mraku – Prekounje. Prekounje je u mraku od završetka rata, a gledajući neke ulice, čovjek bi pomislio da rat još uvijek traje.
Slušajući priče starijih Bišćana, Prekounje je nekada bilo mjesto gdje su radile zanatlije. Arhitektura zgrada i danas svjedoči o tom periodu, dok silni poslovni prostori zjape prazni, posebno na glavnoj saobraćajnici. Pored povezivanja ove mjere s mjerama prema mladim poduzetnicima i zanatlijama, ključne inicijative trebale bi uključivati:
Oživljavanje poslovnih prostora podsticanjem malih obrtnika i zanatlija da otvore radnje u Prekounju putem povoljnih poticaja i subvencija. Infrastrukturne projekte, tj. ulaganje u infrastrukturu i javni prostor, kao što su uređenje ulica, trotoara i javnih površina, kako bi se Prekounje učinilo privlačnijim za posjetitelje i investitore. Premještanje dijela sportskih i kulturnih sadržaja u Prekounje, što bi dodatno obogatililo život u Prekounju i stvorilo dinamičnu zajednicu.
Ove inicijative su povezane i stvaraju sinergiju koja može učiniti Prekounje zanimljivim potencijalnim investitorima i privrednicima.
Kako namjeravate promovirati i podržati sportske i kulturne manifestacije koje angažiraju mlade? Koje su vaše ideje za uključivanje mladih u te aktivnosti?
Kada je riječ o sportu u Bihaću, vjerujem da je od suštinske važnosti podržati svako sportsko društvo, bez obzira na to radi li se o individualnim ili timskim sportovima. Sretan sam što u našem gradu svjedočimo sve većem broju mladih entuzijasta, sportaša, koji pokreću vlastite sportske klubove. Također, često vidimo kako se okupljaju grupe mladih ljudi, momaka i djevojaka, kako bi organizirali fenomenalne sportske manifestacije i stvorili pozitivnu sportsku priču.
Takve ljude i njihove aktivnosti trebamo podržati u svakom pogledu, stoga je ključno osigurati prostor u gradskom budžetu za ovakve inicijative. Moju apsolutnu podršku svakako će imati. Identičnog sam mišljenja kada su u pitanju i kulturna dešavanja.
Jedna od mojih ideja je da se tokom turističke sezone na našim starim gradovima postave stalne izvedbe performansa, po uzoru na svjetske modele turističke ponude. Ovi performansi bi turistima dodatno objasnili značaj i historiju određenih kulturno-historijskih spomenika. Na taj način ne samo da bismo povećali turističku ponudu, već bismo i očuvali kulturno-historijsku baštinu našeg grada i regije.
Takvi projekti mogu postati atrakcija koja će privući posjetitelje i doprinijeti razvoju lokalne ekonomije. Osim toga, ovakve aktivnosti bi angažovale i lokalne umjetnike i izvođače, čime bismo dodatno podržali kulturu u Bihaću.
Šta smatrate najvećim izazovima u ostvarivanju svojih ciljeva kao budući vijećnik, i kako planirate prevladati te izazove?
Jedan od najvećih izazova u ostvarivanju mojih ciljeva kao budućeg vijećnika biće prevladavanje političkih suprotnosti i otpora prema promjenama. Želja mi je da u vijećničkim klupama vidim što više mladih i obrazovanih ljudi, bez obzira na političku pripadnost. Za Bihać i njegove ključne projekte, od Martin Broda do Gate, želim minimalnu opoziciju i opstrukcije.
Također, želim da me građani prvenstveno doživljavaju kao svog najbližeg komšiju, a zatim kao gradskog vijećnika. Ako se sve ovo ostvari, uvjeren sam da ću ostvariti svoje zacrtane ciljeve, ali i ciljeve i ideje svih kolega koji mogu doprinijeti prosperitetu ovog grada i osigurati bolji i dostojanstveniji život za sve njegove građane.
