Profesor i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PMF UNSA) Nusret Drešković je u razgovoru za Klix.ba govorio o uzrocima katastrofalnih poplava u dijelovima Bosne i Hercegovine.
Pitali smo ga koliko su poplave posljedica prirodnog djelovanja, a koliko posljedica ljudskog djelovanja.
“Ovo je posljedica i prirodnog i ljudskog djelovanja. Priroda nije odgovorna za efekte koje proizvodi, a koje je u konačnici inicirao sam čovjek – antropogeni faktor. Živimo u vremenu kada je Bosna i Hercegovina po pitanju klimatskih promjena obojena u crveno.
To znači da smo direktno ugroženi klimatskim promjenama, što je prepoznato i u nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama. Dakle, riječ je o nečemu što državi nije nepoznato”, napomenuo je.
Dodaje da naučnici u kontinuitetu informiraju javnost i vlasti da je Bosna i Hercegovina direktno pogođena negativnim utjecajima klimatskih promjena, u smislu ekstremizacije vremena.
“Ove godine smo imali dugotrajne suše, a sada se događa nešto drugo – dio godine koji je u pluviometrijskom režimu označen kao glavni padavinski maksimum. Dakle, govorimo o novembru i decembru te mjesecima koji su vremenski nestabilni, kakvi su januar i oktobar”, rekao je.
Velika količina padavina u kratko vrijeme
Drešković je naglasio da se tek očekuju negativne promjene kada je u pitanju režim padavina.
“Ovo što sada imamo nije period padavinskog maksimuma, već su ovo periodi prijelaza iz ljeta u zimu, zbog čega je jako nestabilan. Drugim riječma, tek očekujemo prave negativne efekte promjena u pluviometrijskom režimu tokom novembra i decembra. Posebno se to odnosi na drugu polovinu novembra i prvu polovinu decembra, a nakon kojih slijedi hladno zatišje pred tzv. sekundarni padavinski minimum”, ukazao je.
Obrazložio je zašto se događa da za kratko vrijeme bude velika količina padavina.
“Stalno ukazujemo da zbog rasta zimskih temperatura, koje u prosjeku nisu više ispod nula stepeni celzijusovih, što je slučaj i u Sarajevu, nemamo više padavina u čvrstom stanju, barem nekih mjesec dana. Padavine u čvrstom stanju se događaju, ali se brzo istope zbog upliva toplijih zračnih masa s juga i jugozapada. Otapanje snijega se poklopi s tečnim padavinama koje su posljedica ciklonalnog djelovanja zračnih masa, što za posljedicu ima veliku količinu padavina u kratkom periodu”, objasnio je.
Urbanističko planiranje
Istakao je da se posljedice prirodnih katastrofa mogu ublažiti, kako je izjavio za Klix.ba, samo vrlo preciznim urbanističkim planiranjem, ali da je to nešto u čemu smo potpuno zakazali.
“Oni čiji bilbordi vise i koji se kunu da će donijeti boljitak to uopće ne primjećuju i o tome nemaju pojma. Nije kvalitet života u Sarajevu samo u pravljenju zgrada i parkova. Kada su poplave, političari su u tišini, nema ih da se fotografišu. Nema ih u uništenim naseljima, a trebali su biti tamo”, rekao je.
(klix.ba)
