Centar za poslovnu afirmaciju (CPA) kreirao je Zbirni indeks “veličine vlade” uzimajući u obzir potrošnju izvršne vlasti na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima radi boljeg uvida u nivo trošenja institucija Federacije BiH. Indeks ukazuje na to u kojim područjima organi vlada koštaju građane više, a gdje manje.
Svi nivoi
– Što je veća potrošnja vlade, manje ostaje na raspolaganju građanima koji proizvode novac koji vlade troše. Po indeksu je 0 najslabija ocjena (vlada košta građane najviše), a 10 najbolja (vlada košta građane najmanje u poređenju s drugim općinama) – kaže Edo Omerčević, direktor CPA, centra čije je sjedište u Zenici.
On dodaje da su posljednji detaljni prikazi o utrošku budžeta dostupni za 2013. godinu, koja je bila osnov ovog izračuna. Omerčević navodi da su uključeni faktori: lična primanja (troškovi zaposlenih) i materijalni troškovi i usluge, a indeks uključuje i sredstva koja vlade putem transfera i subvencija ustupaju trećim licima, a sve u odnosu s bruto društvenim proizvodom svake pojedinačne općine, kantona ili Federacije u cjelini.
– Ostali smo “pozitivno zapanjeni” koliko su vlade transparentne u prikazivanju ovih podataka, gotovo sve je online, samo što javnost ne reagira, odnosno ostaje zbunjena u gomilama podataka koje niko kvalitetno ne protumači – kaže Omerčević, dodajući da je namjera istraživanja da “objektivno ukažu na mjesta u kojima vlada relativno više troši”.
Po pitanju zbirnog indeksa (svi nivoi vlasti) najmanju izloženost troškovima vlade imaju stanovnici Grada Sarajeva.
– Ako se uzme u obzir da građani Sarajeva imaju dodatno i najveći bruto društveni proizvod po stanovniku, to znači da u prosjeku najviše zarađuju u FBiH i da im se najmanje uzima od te zarade, tj. kupovna moć im je drastično veća nego kod ostatka populacije u FBiH. Najgore stanje je u općinama Pale-Prača, Trnovo i Prozor, gdje je veličina vlade ekstremno represivna, tj. veličina vlade je u odnosu na ostale općine nesrazmjerno velika – navodi Omerčević.
Općine i kantoni
Nakon sarajevskih općina, slijede Mostar, Čitluk, Fojnica, Zavidovići… S druge strane, na listi “negativaca” su Sapna, Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac-Domaljevac, Bužim, Bosanska Krupa, Ravno i Kupres.
CPA je napravio sličan indeks i na općinskom te kantonalnom nivou, uzimajući u obzir rashode pojedinačno na svakom od tih nivoa vlasti. Gledajući isključivo općinske troškove, situacija je vrlo slična. Najbolje stoje sarajevske općine, a najlošije Prozor, Prača-Pale i Trnovo.
Omerčević nam je prezentirao i podatke koje je CPA izveo iz rashoda po kantonima. Zanimljivo, tu najbolje stoje građani Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je ispred Kantona Sarajevo. Slijede Srednjobosanski, Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Zapadnohercegovački, Livanjski, Unsko-sanski, Bosanskopodrinjski i na kraju Posavski kanton. Cijeli detaljan izvještaj CPA je objavio online na adresi www.indeks.cpa-bih.org te je dostupan i u PDF izdanju.
Najbolji i najgori
Gledajući od najboljeg ka najgorem, redoslijed je sljedeći: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Hadžići, Mostar, Ilidža, Čitluk, Fojnica, Zavidovići, Vogošća, Visoko, Konjic, Kakanj, Tešanj, Breza, Jablanica, Olovo, Zenica, Vitez, Vareš, Glamoč, Travnik, Banovići, Čapljina, Bugojno, Kiseljak, Novi Travnik, Lukavac, Tuzla, Gračanica, Livno, Donji Vakuf, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Orašje, Maglaj, Neum, Stolac, Žepče, Kreševo, Ilijaš, Srebrenik, Usora, Goražde, Gradačac, Doboj-Istok, Široki Brijeg, Čelić, Odžak, Velika Kladuša, Jajce, Doboj-Jug, Kladanj, Kalesija, Tomislavgrad, Teočak, Bihać, Sanski Most, Živinice, Cazin, Foča-Ustikolina, Posušje, Ključ, Grude, Bosansko Grahovo, Drvar, Ljubuški, Kupres, Ravno, Bosanska Krupa, Bužim, Domaljevac Šamac, Bosanski Petrovac, Sapna, Prozor, Trnovo te Pale-Prača.
/avaz
