Priznati zagrebački arheolog prof. Boris Graljuk, koji se cijeli život bavi arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, boravio je ovih dana u višednevnom posjetu Drvaru, Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu gdje je obišao neke od poznatih i manje poznatih arheoloških lokaliteta.
Na području Drvara obišao je lokalitet srednjovjekovnog Visuć-Grada te arheološke lokalitete Šobića glavica, Spasovina, Bastasi i Vrtoče. Na području Bosanskog Petrovca obišao je srednjovjekovnu crkvu sv. Jurja s nekropolom stećaka u Koluniću, te srednjovjekovni grad Bilaj iznad današnjeg sela Bjelaja, dok je na području Bosanskog Grahova posjetio srednjovjekovni grad Unac iznad sela Preodac, te arheološke lokalitete Mramorno groblje, Gradina, Gradac, Begovac, Duboka Luka, Perušovac, Korita i Obljaj.
Prof. Graljuk ističe da je cjelokupno područje jugozapadne Bosne između Bihaća i Livna – točnije područje Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova – svojevrsni arheološki “Eldorado”.
To potvrđuje i činjenica da su u proteklih više od 100 godina za ovo područje svoj interes pokazivali arheolozi svjetskog glasa, kao npr. veliki engleski arheolog Arthur Evans, zatim otac hrvatske arheologije don Frane Bulić, te cijeli niz nekadašnjih znamenitih domaćih arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sve do arheologa iz najnovijeg vremena.
Navedeno područje obiluje velikim brojem pretpovijesnih gradina iz željeznog i brončanog doba, naslućuju se i lokaliteti iz vremena neolita, a poznato je da su u špilji Ledenica u Resanovcima kod Grahova živjeli ljudi iz paleolita (prije 40.000 godina).
Poseban arheološki pečat ovom kraju daje razdoblje rimske vladavine kada se grade cestovni pravci koji povezuju rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, te Alpe i Crno more. Na području Drvara i danas ima očuvanih nekoliko rimskih miljokaza iz tog vremena.
“Razdoblje pojave ranog kršćanstva na ovom području posvjedočeno je na desecima lokaliteta, bez obzira što je to razdoblje vrlo malo istraživano”, ističe prof. Graljuk, te napominje da ono što to područje čini velikim u kulturološkom smislu Srednjeg vijeka jest njegova pripadnost organiziranoj strukturi hrvatskih rodovskih plemenskih zajednica. Tu se posebno ističe teritorij župe Pset – jedne od dvanaest župa koje spominje bizantski car Konastantin Porfirogenet u 10. st. – na čijem području su velike hrvatske plemićke obitelji (Frankopani i dr) izgradile nekoliko velikih gradova (Unac, Gradac, Visuć-Grad, Rmanj i dr).
Na cijelom ovom području postoje arheološki nalazi iz predromanike, romanike, gotike i renesanse, a posebnu vrijednost predstavljaju brojne nekropole sa stećcima (npr. područje Grahova i Livanjskog polja), no neke od njih su zadnjih desetljeća, nažalost, bile ugrožene gradnjom i izložene devastaciji.
Članovima udruga “Hrvatski pleter” u Drvaru i “Don Juraj Gospodnetić” u Bosanskom Grahovu prof. Graljuk je održao predavanje o arheološkim nalazištima na tom području, s posebnim osvrtom na kršćansko srednjovjekovlje. Zajednički je zaključak da je cijelo to područje arheološki nedovoljno istraženo, te da bi se nadležne strukture u Bosni i Hercegovini trebale više angažirati oko istraživanja i zaštite kulturno-povijesne baštine, te njezine afirmacije u turističkoj promidžbi naše zemlje.
/24sata
