Rast cijena osnovnih životnih namirnica zadaje glavobolje bh. građanima: FACE istražio – pogledajte cijene osnovnih životnih namirnica u sarajevskim supermarketima!
Kako je vidljivo iz FACE-ove infografike, cijene jaja, kafe, mesa i osnovnih „sitnih“ luksuza razlikuju se u nekoliko sarajevskih supermarketa. Shodno tome, građani štede čak i tih dvadeset-trideset pfeniga… stanje je toliko loše.
Pogledamo li stanje na tržištu nekretnina, cijene na menijima restorana, kao i cijene u supermarketima i u tržnim centrima, dalo bi se reći da živimo na nekoj svojevrsnom balkanskom Manhattanu. Za državu sa minimalnom prosječnom platom od 1315 KM i iznosom potrošačke korpe od 2895 KM, postavlja se pitanje – od čega građani Bosne i Hercegovine žive?
Inflacija je odavno ustaljena na našem području, a svoj najveći procvat doživjela je 2020. godine u toku korona-virusa, da bi svoj “let” nastavila tokom 2022. izbijanjem rata u Ukrajini, a upravo ona predstavlja najveći u moru problema bh. građana.
Uprkos entitetskim mjerama suzbijanja rasta cijena, poput kampanja „Zaključavamo cijene“ i „Društveno odgovorni“ u bh. entitetu RS, čini se da te mjere više nalikuju kataloškim ponudama nego stvarnom doprinosu rasterećenja životnih troškova građana.
Nedavno objavljeni podaci Saveza samostalnih sindikata BiH pokazuju da je prosječna potrošačka korpa za mjesec maj iznosila 2950,10 KM.
Prema podacima koje je objavio Federalni zavod za statistiku, prosječna plata u Federaciji BiH za mjesec mart iznosila je 1335, 00 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, iznosila 619 KM. To znači da je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom 45,25%, dok je pokrivenost minimalnom platom samo 20,98%.
Budući da na prehranu odlazi skoro pedeset posto potrošačke korpe, odlučili smo posjetiti četiri tržna lanca u Kantonu Sarajevo i uporediti cijene nekih od osnovnih namirnica.
FACE istražio: Cijene u sarajevskim supermarketima abnormalno visoke
Kako je vidljivo iz FACE-ove infografike, cijene jaja, kafe, mesa i osnovnih „sitnih“ luksuza razlikuju se u nekoliko sarajevskih supermarketa. Shodno tome, građani štede čak i tih dvadeset-trideset pfeniga… stanje je toliko loše.
U prvom sarajevskom marketu, cijena brašna tipa 500 od dva kilograma košta skoro tri KM, a školjka jaja od deset komada preko četiri. Cijena čitavog pakovanja Nescafea košta 9,55 KM, a kilogram krompira košta 1,90 KM. Za kilogram pilećih prsa, bh. građani plaćaju 13,75 KM.
U drugom sarajevskom marketu cijene su pak nešto niže. Cijena Nescafea ovdje košta 7,95, što znači da je za razliku od prethodnog supermarketa cijena niža za 1,50 KM. Kilogram krompira ovdje košta jednu konvertibilnu marku, a dva kilograma brašna su jeftinija za 0,10 pfeniga negoli u prvom. Kilogram pilećih prsa jeftiniji je za dvije konvertbilne marke, odnosno cijena iznosi 11,70 KM.
U trećem supermarketu cijene su prilično kao u drugom. Nescafe košta 6,95 KM. Cijena krompira je varijetetna između prvog i drugog supermarketa i iznosi 1,60 KM. Kilogram pilećih prsa su u ovom supermarketu najjeftinija i iznosi 11,50 KM. Međutim, dva kilograma brašna su u ovom supermarketu najskuplja i košta 3,30 KM.
U četvrtom supermarketu je hljeb najskuplji i košta 2,15 KM, baš kao i šećer, čija cijena iznosi 2,20 KM. Mlijeko je, u odnosu na prethodna tri supermarketa, najskuplje i košta 2,60 KM. Kilogram pilećih prsa košta 13,55 KM.
Bitno je napomenuti da su u ovim četirima supermarketima cijene deterdženta za pranje veša drastično različite, a ponegdje su cijene više za skoro četiri-pet konvertibilnih maraka.
Čavalić: „Potrebna socijalna karta identifikacije što prije“
Inflacija uzima sve više maha, a te posljedice osjećaju i bh. građani koji sve teže žive. Plate obično stagniraju, a cijene rastu. Ipak, ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je najteži period inflacije iza nas i da je situacija bolja u poređenju sa 2022. i 2023. godinom.
„Najteži period inflacije je iza nas. Shodno izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila ove godine, očekuje se pad globalne inflacije na 5,9% i niže. Ovo je manje u komparaciji sa 2022. i 2023. godinom. Novi izazovi se odnose na eventualno usporavanje svjetske ekonomije, energetske krize i inače funkcionisanje svjetskog poretka shodno aktuelnoj geopolitičkoj polarizaciji“, kaže Čavalić za FACE.
Moguće je ostvariti neke uštede za određene proizvode, ali napominjem: taj isti efekt stvara i svaki drugi katalog u trgovini, pod uvjetom da kupite te proizvode. Treba nam manje populizma, a više konkretnih, ‘zvučnih’ reformi”, potcrtava Čavalić.
Čavalića smo pitali kakve su prognoze kad je riječ o inflaciji u BiH do kraja ove godine, te da li se nazire usporavanje rasta cijena ili opadanja cijena osnovnih životnih namirnica.
“Očekuje se minimalna inflacija za ovu i vjerovatno naredne godine. To pokazuju i podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za prve mjesece ove godine. Zabilježeni rast cijena je oko dva posto. Centralna banka Bosne i Hercegovine također ima slična predviđanja. Međutim, bitno je navesti da to ne podrazumijeva povratak na stare cijene, već prije svega usporavanje trenda inflacije”, ističe Čavalić.
Čavalić je još jednom potcrtao da bi se ekonomska politika trebala bazirati na rastu prosječne i medijalne neto plate.
“Kako bismo povećali životni standard naših građana, fokus ekonomskih politika treba biti na rastu prosječne i medijalne neto plate. Prva se približava 1400 KM, a druga je vjerovatno oko hiljadu KM plus neoporezive naknade. To se može postići kroz fiskalne reforme o kojim pričamo godinama: spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5% u FBiH na nekih 25-27%. Zato treba insistirati na ovim reformama” zaključio je Čavalić u razgovoru za FACE.
Zabrinjavajući je podatak da cijene namirnica rastu i time postaju sve nepristupačnije bh. građanima sa marginalnim finansijskim primanjima. Vlast pod hitno mora sprovesti reforme i skloniti najranjiviju populaciju s rubova siromaštva.
Izvor: face
