Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Iz godine u godinu sve je manje djece, stanovništvo je sve starije i sve je više onih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine.

O tome kako nam se zemlja prazni najbolje ilustruje fotografija Miloša Popovića, istraživača Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu, koja pokazuje mjesta u BiH sa populacijom ispod 100 stanovnika.

Najteža situacija je na području Bosanskog Petrovca, Bosanskog Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika…

Fotografija jasno pokazuje višegodišnje negativne demografske prilike u našoj zemlji, kaže za Buku Adnan Ferhatbegović inžinjer elektrotehnike koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i region.

Očita je, kaže, tendencija rasta broja naselja sa sve manjim brojem stanovnika, pri čemu se ističu regioni koji inače imaju problema sa natalitetom- istočna Hercegovina i Krajina.

– Očigledna je veza između regija sa smanjenim natalitetom i povećanim mortalitetom sa jedne strane, te brojem naselja sa sve manjim brojem stanovnika sa druge strane. Također, uzimajući u obzir trendove, za očekivati je da će u budućnosti broj naselja sa malim brojem stanovnika sve više rasti. Veliko je pitanje da li će se određene regije uopšte moći oporaviti od ovako intenzivne depopulacije – ističe Ferhatbegović dodajući da ne treba zaboraviti ni višegodišnji masovni odlazak sa ovih prostora najsposobnijeg dijela stanovništva što je već ostavilo, a u budućnosti će tek ostaviti teške posljedice:

– Dok kod nas preovladavaju nacionalističke teme, a političari skupljaju poene na jeftin način, čini se da niko ne razumije da postojeću radnu snagu neće imati ko zamijeniti.

A odlazak poprima neslućene razmjere.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine procjenjuje da bi samo u ovoj godini državu moglo napustiti 350 hiljada ljudi.

Kako je rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intezitetom odlazi zdravstveni kadar.

– Imajući u vidu izazove sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se prvenstveno ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti strategija na državnom, ali ni na entiteskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja, zatim, svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojim se ugrožava sigurnost radnika i njihovih porodice, te činjenice da Evropska unija nakon smirivanja pandemije od COVID-19 ponovo otvara tržište rada, pretpostavljamo da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi – istakao je Šatorović za Buku.

Navedimo na kraju i demografsku procjenu Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), koja kaže da Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom ako se sadašnji trendovi iseljavanja i ubrzano starenje populacije nastave, a po realističnim procjenama 2070. moglo bi u BiH živjeti samo 1,5 miliona ljudi.

(avaz.ba)