Bez obzira na sve etikete, poput zeleni, netaknuti kanton iskonske ljepote, kojima označavamo prirodna bogatstva ovog kraja, ljudski faktor je taj koji direktno utiče na tu sliku. Da je bačeno smeće potencijalna opasnost za zdravlje ljude, uvjereni su mjestani Vinice i Čekrlija čije se kuće nalaze uz put prema rejonu Grabeža, gdje nesavjesni pojedinici bacaju otpad.
Sedamdeset šestogodišnji godišnji Husein Bećirspahić svakodnevno radi na uređenju svoje okućnice u bihaćkom naselju Čekrlije.Sav otpad koji proizvede jednom sedmično odvozi Javno komunalno poduzeće. Zato ga posebno muči tudja neodgovrnost jer smatra da divlje deponije koje nastaju na području Grabeža ugrožavaju njihovo, ali i zdravlje ostalih mještana koji koriste vodu iz ovog područja.
U gradskoj službi za komunalne djelatnosti svjesni su ovog problema,te su poštujući zakonsku odredbu izradili Plan sancije svih odlagališta na području Bihaća, konkretno njih 19.
Zahvaljući potpori Grada,različitim građanskim inicijativama, Unskim smaragdima, entuzijastima te Javnom komunalnom poduzeću, svake godine očiste se manje zagađene površine zasto su isto tako potrebna sredstva.
Iako se na samim divljim deponijama vrlo jasno može razaznati porijeklo pojedinih vrsta otpada, od onog građevinskog do animalnog, još niko za njegovo bacanje u prirodu nije odgovarao.Mještanima je to zapravo i nebitno. Za sve njih riječ je samo o neodgovornosti pojedinca koji ugrožava zajednicu.
Mještani za ova odlagališta najodgovrnijim smatraju one sugrađane koji, umjesto da plate odvoz glomaznog otpada, jednostavno ga dovezu na područje Grabeža, ali i odgovorne u Mjesnoj zajednici koji ne pokreću akcije čišćenja. Ostaje im samo nada da će u gradskoj administraciji za 2017. godinu biti dovoljno novca da se saniraju makar one manje. Dok god se otpad bude smatrao smećem a ne izvorom energije i sirovinom umjesto panoramskog pogleda na Bihać i zelene prirode, odbačene stvari na neprimjerenim mjestima biće naša stvarnost.
/rtvusk
