Nekadašnji vojni aerodrom „Željava“, koji se nalazi kod Bihaća, u pograničnom pojasu između BiH i Hrvatske, bio je jedan od najmoćnijih i najsavremenijih u Evropi. Građen je u tajnosti, a posljednji avion tu je sletio 1992. godine. Aerodrom je decenijama prepušten devastaciji.
Napraviti plan
No, Vlada Federacije BiH odlučila je jučer da dio aerodroma koji se nalazi u BiH, da na korištenje Gradu Bihaću.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je da aerodrom ima ogroman turistički potencijal.
– Nama pripada jedna pista i, mislim, jedna rupa, ulaz u podzemni kompleks. Pokušat ćemo to iskoristiti za amatersko vazduhoplovstvo i turizam. Bit će ga potrebno očistiti, preurediti. Napravit ćemo plan, obići područje. Ali, odmah se jedan dio može staviti u funkciju turizma – uvjeren je Fazlić.
Aerodrom je Gradu Bihaću dat na deset godina, bez naknade. Iz Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH naznačili su da je lokacija aerodroma „Željava“ neperspektivna za potrebe Ministarstva odbrane BiH, pa može biti dodijeljena.
– Svjedoci smo da je takav vojni objekt, onaj kod Konjica, odnosno Atomsko sklonište vrhovnog vojnog štaba bivše SFRJ, sve više atraktivan za turizam – naveli su iz Grada Bihaća u zahtjevu koji su uputili Vladi FBiH u januaru.
Podzemni grad
Gradnja „Željave“ počela je u doba Hladnog rata, 1957., i trajala je 11 godina. Aerodrom je korišten od 1968. do 1992., kada ga je uništila JNA.
Imao je pet pista, radarsku stanicu, tri eskadrile pod zemljom, podzemne galerije za smještaj 58 aviona. Podzemni objekt, nazvan klek ili 505, imao je i radionicu, padobransku sekciju, izvorište vode, klima-komore, skladišta, kuhinju, restorane, ambulantu, pa čak i, prema svjedočenjima, mrtvačnicu. Žargonski su ga zvali i – rupa,piše Avaz.
Bio je opremljen za nuklearni napad, mali podzemni grad u kojem su postojali svi uvjeti za život i dva mjeseca. Gradnja je koštala između pet i 11 milijardi dolara. Zanimljivo je da je prije nekoliko godina japanska „Mazda“ odabrala baš ovaj aerodrom da snimi reklamu.
Nije u katastru
Interesantno je da objekata ovog aerodroma nema u katastru Grada Bihaća.
– Za ovo područje na snazi je stari Austrougarski katastarski premjer za katastarski općinu Baljevac, na čijim podlogama nisu ucrtani objekti bivšeg aerodroma. Cjelokupni kompleks upisan je kao posjed Državnog sekretarijata za narodnu odbranu Beograd. Za isto područje je 1981. izvršeno aerofotogrametrijsko snimanje, ali kao tadašnja „vojna tajna“ ono nije evidentirano na izrađenim podlogama – odgovor je Službe za imovinskopravne i katastarske poslove Grada Bihaća, dat Službi za zajedničke poslove FBiH.
No, dostavljeni su drugi podaci koji ukazuju na to da se zemljište koje se dodjeljuje Bihaću nalazi unutar granica BiH.
