Iako su pod Osmansko carstvo pali više od 100 godina nakon ostatka sadašnje Bosne i Hercegovine, Bihać i Krajina ne zaostaju za ostatkom države prema broju džamija, bogomolja najmnogobrojnijeg stanovništva ovog kraja.
Odmah po dolasku Osmanlija na područje Bihaća, zapovjednik Hasan-paša Predojević preuredio je Crkvu sv. Antuna u glavnu gradsku džamiju Fethiju, ali su nedugo potom, kako u gradu, tako i u prigradskim mjestima, počele nicati nove džamije.
Stare lokacije
Historičari bilježe da je u Bihaćkom okrugu svojevremeno postojalo 46 džamija, od kojih neke više ne postoje, a neke su uništene u posljednjem ratu te nakon toga ponovo sagrađene. Jedna od nestalih je Čaršijska ili džamija Mehmed-paše Bišćevića, koja je sagrađena 1830., a na mjestu današnjeg centralnog gradskog trga stajala je sve do 1924. godine.
Malo poznata Hadžića džamija, zvana Mujagina, nastala je sredinom 19. stoljeća, a uništena je tokom Drugog svjetskog rata. Stajala je na mjestu sadašnje prodavnice obuće “Planika”.
Džemat Harmani važi za najveći u Bihaću i njegova džamija, koju mnogi Bišćani, jednostavno, zovu Harmanska, puna je svakog namaza.
Na njoj stoji natpis “Ić-Hisar”, što znači “unutar tvrđave”, a malo Bišćana zna da je ta džamija bila locirana unutar gradskih zidina. Sagrađena je još sredinom 17. stoljeća, a stajala je tu sve do 1892., kada je premještena na današnju lokaciju. Na njenom mjestu podignuta je Bihaćka medresa, koja je 1959. nacionalizirana i porušena, a sagrađena Narodna banka Jugoslavije. Danas tu zgradu koristi Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona.
Meta napada
Vjerski objekti bili su česta meta artiljerijskih napada u posljednjem ratu. Prema podacima Medžlisa Islamske zajednice Bihać, od ukupno 35 džamija, 15 ih je bilo uništeno, a 17 oštećeno zajedno s džematskim kućama i mesdžidima.
Većina prijeratnih džamija je obnovljena, a na mjestu nekih sagrađene su potpuno nove.
S koje god strane da se ulazi u Bihać, na obroncima okolnih brda dominantnu poziciju zauzimaju novosagrađene i obnovljene džamije, koje ljepotom plijene pažnju prolaznika. Iz pravca Sarajeva, tu je džamija u Ripču sa prelijepim turbetom na mjestu nekadašnje Ibrahimpašića džamije.
Ako se dolazi iz pravca Banje Luke, na obroncima Brekovice i Jezero-Srbljana iznad kanjona Une vide se džamije koje visokim munarama dominiraju ovim područjem. Svakome ko ulazi u Bosnu i Hercegovinu preko Graničnog prijelaza Izačić, pažnju će sigurno privući nova džamija u ovoj Mjesnoj zajednici.
Uništavanja u Ljutočkoj dolini
U Ljutočkoj dolini sve prijeratne džamije su minirane i uništene. Neke od njih su obnovljene, a izgledom i historijskim naslijeđem izdvaja se Sultan-Ahmedova džamija u Kulen-Vakufu, rodnom mjestu prvog reisu-l-uleme za BiH Mustafe Hilmi ef. Hadžiomerovića. Sagrađena je između 1703. i 1730. na umjetnom otoku i bila je specifična po tom što su ispod nje bili sagrađeni dućani i jedna od glavnih gradskih vrata.
/avaz
