Odnedavno se počelo govoriti kako Vlada FBiH namjerava akumuliranu dobit četiri javna preduzeća, BH Telecoma, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Međunarodnog aerodroma Sarajevo, preusmjeriti u izgradnju infrastrukturnih objekata u FBiH. Konkretno, ovim novcem, a radi se o ukupno 183 miliona KM, namjeravaju se graditi četiri dionice i to brza cesta Sarajevo-Goražde, Sarajevska transferzala, Mostarska zaobilaznica i brza cesta Žepče-Tuzla.
Akumulirana dobit, kako je u medijima pojasnio direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović, govoreći o ovoj temi, je dio dobiti koji se ne investira u razvoj kompanije, a najčešće se vlasnicima isplaćuje u obliku dividende.
Koliko se novca izdvaja
Prema ovoj ideji, BH Telecom bi po ovom osnovu trebao izdvojiti 90 miliona KM, Elektroprivreda BiH 63 miliona maraka, Elektroprivreda HZHB pet miliona KM, a Međunarodni aerodrom Sarajevo 25 miliona maraka.
Od ukupno na ovaj način prikupljenog iznosa za izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde bi bilo izdvojeno 70 miliona maraka, za Mostarsku zaobilaznicu 13 miliona KM, za Sarajevsku transferzalu 35 miliona maraka, a za brzu cestu Žepče-Tuzla preostalih 65 miliona KM.
U izjavi za Faktor federalni premijer Fadil Novalić pojašnjava da je cijela ova ideja još u početnoj fazi realizacije.
– Održao sam nekoliko sastanaka s čelnicima federalnih javnih preduzeća i oni su izrazili spremnost da ovu dobit investiraju upravo u putnu infrastrukturu. Nema nikakve sumnje da će i ova preduzeća imati velike koristi od izgradnje novih puteva jer naši infrastrukturni problemi koče i njihov razvoj. Ovo je, dakle, dobitna kombinacija za sve – kazao je Novalić.
Prvi korak u realizaciji ove ideje, dodao je federalni premijer, potrebno je da načine uprave spomenutih kompanija, donošenjem odgovarajućih odluka. Nakon toga će biti započeta procedura usvajanja rebalansa federalnog budžeta.
– Rebalans budžeta mora biti usvojen, prvo na Vladi FBiH, a zatim i u Federalnom parlamentu. Kad je u pitanju izgradnja puteva računali smo na prihode od putarina, nažalost, izmjene i dopune Zakona o akcizama nije usvojio državni Parlament. Nakon toga morali smo promjeniti strategiju i odlučili smo da se oslonimo na prihode od neraspoređene dobiti. Kako takve stavke nema u budžetu za ovu godinu mi sad moramo napraviti rebalans koji će potvrditi Parlament FBiH – istakao je Novalić.
Kako su birane dionice
Prema njegovim riječima, prilikom izbora dionica koje bi se trebale graditi ovim novcem konsultovani su stručnjaci. Oni su detaljno analizirali frekventnost pojedinih trasa, trenutno stanje puteva, njihovu povezanost sa ostalim putevima i troškove investicija. Nakon niza konsultacija s njima, ali i s predstavnicima Autocesta i Cesta Federacije izabrano je nekoliko ključnih putnih pravaca koji će značajno olakšati kretanje po BiH i rasteretiti promet. Također, uzeli smo u obzir potrebe privrednika koji su nam ukazali da će upravo ovih nekoliko puteva pozitivno uticati na ekonomski razvoj naše zemlje, objašnjava Novalić.
Međutim i jedna ovakva ideja, koja bi trebala rezultirati ne samo boljom infrastrukturom, nego i zapošljavanjem ljudi, otvorila je neka pitanja, poput onog zašto je Krajina i ovog puta “kažnjena”?
– Ovih dana dižu se glasovi kritike kako je Krajina zapostavljena u našim planovima. Ja sam početkom ove godine, prilikom posjete Bihaću, jasno rekao da je Vlada iz kredita EBRD-a osigurala novac za izgradnju zaobilaznica Bihać i Cazin i projekt brze ceste Bihać-Bosanska Krupa preko Grmuškog platoa, a dodatno su iz putarine iz Zakona o akcizama predviđena dva feninga za pravac Lašva-Donji Vakuf koji mi tretiramo kao pravac prema Bihaću. Nažalost, nakon toga nisu usvojene izmjene i dopune Zakona o akcizama pa su u pitanje dovedeni projekti u samoj Krajini, jer je EBRD uslovio kredite ovom putarinom – kazao je Novalić, a zatim dodao:
– Javnost treba biti svjesna da su upravo oni koji danas najviše kritikuju Vladu FBiH oborili izmjene Zakona o akcizama i na taj način doveli u pitanje kredite za izgradnju puteva u Krajini. Ja se nadam da ćemo taj problem ubrzo prevazići, da će se putarine vratiti na dnevni red i da će se krajiški zastupnici konačno uozbiljiti, i odustati od blokiranja cestogradnje zbog sticanja isključivo političkih poena – naglasio je federalni premijer.
Vlada mora misliti na svoje obaveze
Posebno je istakao kako će rebalansom budžeta biti precizno definisano za šta će biti iskorišten ovaj novac, tako da se neće moći desiti da on bude upotrebljen za eventualno “krpljenje rupa” u budžetu. Praktično, čim rebalans bude usvojen, a sredstva postanu operativna može početi i gradnja spomenutih putnih pravaca.
– Prema procjenama Autocesta Federacije na nekoliko putnih pravaca, izabranih za finansiranje putem prihoda od ove dobiti, sve je spremno za početak izgradnje. Konkretno, odmah možemo krenuti u izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde, projekti su urađeni, a na ovoj dionici nema eksproprijacije. U slučaju zaobilaznice oko Mostara radovi su već započeti. Dio sarajevske transferzale, koji nikada nije završen zbog nedostatka sredstava, je potpuno spreman za nastavak radova, eksproprijacija je završena, projekti također. Završen je i idejni projekt brze ceste Žepče-Tuzla i moguće je odmah započeti sa procesom eksproprijacije. Od eksproprijacije zavisi kako će teći radovi na pripremama za izgradnju ove dionice – napomenuo je prvi čovjek Vlade FBiH.
Donedavno se govorilo i kako će 107 miliona maraka, koje je FBiH dobila u okviru isplate ruskog klirinškog duga, biti iskorišteno za cestogradnju, tačnije za brzu cestu Lašva-Travnik. Međutim, nakon što je taj novac “legao” na račun, prestala je priča o njegovom investiranju.
– Moramo uzeti u obzir i trenutno finansijsko stanje u FBiH. Vrlo vjerovatno nećemo dobiti tranšu MMF-a koja je bila planirana u budžetu, a Vlada mora prije svega razmišljati o svojim obavezama prema socijalno najugroženijim grupama, poput penzionera, invalida i svih drugih korisnika socijalne pomoći. Također, tu su i problemi poljoprivrednika. Sve te stvari mi ćemo morati da uzmemo u obzir i već na nekoj od narednih sjednica Vlade planiramo analizirati postojeće stanje, pa da vidimo gdje treba prvenstveno usmjeriti sredstva klirinškog duga. Naravno, konačnu riječ će imati Parlament FBiH koji će usvojiti rebalans budžeta za ovu godinu. U slučaju da se Parlament opredijeli za izgradnju brze ceste Lašva-Travnik sve je pripremljeno tako da bismo s radovima mogli krenuti odmah – istakao je Novalić za Faktor.
