Spomenik kod Bihaća čini petnaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom, krajolikom i grobnicom…
Jedno od okupljališta mladih u Bihaću za mnoge je nepoznanica i misterija koja ih samo podsjeća na Stonehenge u Velikoj Britaniji. Osim mladih koji se ovdje okupljaju i ponekog rekreacioniste, jedini posjetioci bihaćkog Stonehengea su turisti koji čuvaju sjećanje na žrtve u čije ime je podignut ovaj spomenik, koji svjedoči o fašizmu i masovnom pokolju stanovništva koji se desilo tokom Drugog svjetskog rata. a koji su počinile ustaše.
Znaju li o tome išta mlade generacije?
Nacionalni spomenik BiH
Ovaj kompleks u spomen na žrtve fašističkog terora, idejno je djelo Bogdana Bogdanovića jednog od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u regionu jugoistočne Evrope. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 2011. godine, donijela je Odluku da se Spomen-park žrtvama fašističkog terora proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
“Spomenik čini petnaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom, krajolikom i grobnicom. Na ovaj spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika koja je uspostavljena prema Aneksu 8. opšteg mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini”, kaže Amir Kadić, direktor Zavoda za zaštitu kulturnog nasljeđa USK-a.
Kulturni pejzaž Spomen-park žrtava fašističkog terora nalazi se na brdu Garavice uz cestu koja iz Bihaća vodi do graničnog prijelaza Izačić i Republike Hrvatske. Ovaj spomen-kompleks na Garavicama otvoren je 1981. godine, a podršku izgradnji spomen-kompleksa dao je visoki funkcioner KPJ Hakija Pozderac.
Fašisti ubili desetine ljudi
Prema podacima kojima raspolaže Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na tom mjestu i njegovoj okolici tokom 1941. godine, ustaške snage počinile su zločine nad građanima bihaćkog kraja. Kako se navodi u obrazloženju Komisije – prema nekim podacima ubijeno je 7.000 civila, dok prema drugim izvorima broj žrtava dostiže i 12.000 ljudi.
“Tu nisu ubijani samo ljudi iz Bihaća, ima tu ljudi sa područja Like i Korduna. Među žrtvama je i Salih Mušanović, koji je bio prvi sekretar komiteta Komunističke partije. To je najveće stratiše poslije Jasenovca, nema većeg stratišta u okrugu. U znak sjećanja na žrtve izgrađen je spomen-park, koji je nažalost u određenoj mjeri zapušten i ja sam na to reagirao uputivši poslaničko pitanje u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Bihać ima tekovine antifašizma i ovo je vrlo značajno za nas sa strane proevropske orijentacije”, kaže Mirković
Novac glavni problem
Direktor Kadić ističe da je Zavod u saradnji sa Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju uradio projekat kojeg je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odobrila, ali da bi ga realizirali potrebna su im materijalna sredstva.
“Mi smo neki dan imali posjetu Državne komisije i Republičkog zavoda Republike Srpske, koji su nam došli s primjedbama kako se spomen-park ne održava. Odveli smo ih gore da se uvjere u stanje koje je ekstra. Međutim, da bismo mi to uredili i unaprijedili kvalitetu pejzaža tog lokaliteta sa atraktivnim i autohtonim vrstama biljaka, te omogućili neku vrstu rekreativne ponude, potrebna su nam finansijska sredstva. Ukupna vrijednost projekta iznosi 31.700 km, a mi taj novac nemamo. Čim se iznađe novac, mi ćemo pristupiti realizaciji projekta”, ističe Kadić.
