Videoprilog Aleksandre Vinčar (Mreža) / FTV
Devedeset miliona je u priči o zdravstvu i lijekovima u Unsko-sanskom kantonu.
Zato je i interes ogroman. I prevare. Narod je plaćao čak i lijekove sa esencijalne liste , ali su se zato pojedinci bogatili, gradili poslovna carstva. Koga će dokusuriti zeleni recept?
Pacijenti na području Unsko-sanskoga kantona trebali bi nakon 11 godina biti izjednačeni u pravima s ostalima u Federaciji BiH. Barem kad je o lijekovima s esencijalne liste riječ, jer u tijeku je uvođenje Federalne liste “A”, za što je zakonski rok svim kantonima, pa i ovome, bio još 2005. Za esencijalnu listu Kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja godišnje izdvaja oko 14 milijuna maraka.”Radi se o 15 generičkih preparata koji će se naći na novoj listi. Ne bi trebalo biti značajnog troška niti probijanja budžeta ZZO-a, sve ne bi prelazio pola miliona maraka”, pojašnjava ministar zdravstva USK-a Dženis Šabulić.
No, svi potezi aktualnog ministra zdravstva, pa tako i ovaj posljednji na udaru su kritika Aide Alagić, vlasnice lanca ljekarni Eurofarm i veledrogerije. Ona tvrdi kako je već i njegov dolazak na čelo resora nelegitiman.
“Radi se o osobi koja je u apsolutnom sukobu interesa jer je Dženis Šabulić neposredno prije imenovanja na mjesto ministra zdravstva bio vlasnik BPharm apoteka, jednog od lanca apoteka u USK-u. Neposredno prije imenovanja prebacio je svoj suvlasnički udio na svog rođaka”, tvrdi Aida.
Šabulić kaže, prodao je. Dva i pol mjeseca prije no što je uopće stupio na dužnost.
“Kad se tome doda da je to dva dana prije nego li će bivša ministrica postati ministrica, onda je jasno dokazano kad prodate svoju firmu i napravite kupoprodajni ugovor, tj. prijenos vlasništva, bez da možete znati da ćete za dva-tri mjeseca biti ministar, onda se ne može ni govoriti da li je nešto sukob interesa ili nije”, kaže on.
Nakon što je imenovan za ministra, dodaje, prestao je raditi i u poslovnici u Bužimu, a nije više suvlasnik ni dijagnostičkog centra, inače zatvorenoga prošle godine. S druge strane sporan je, kaže, način rada u apotekama, i to – po službenom nalazu Federalne farmaceutske inspekcije. Alagićka uzvraća: u svojih je 18 godina poslovanja imala mnoštvo inspekcija. Ali nikad nije platila ni jednu marku kazne.
“Bilo kakav zapisnik o inspekcijskom nadzoru, bilo kakva provedena upravna mjera i bilo kakvo rješenje koje donese Federalno ministarstvo zdravstva ništa ne znači dokle god sud pravosnažnim rješenjem i pravosnažnom odlukom ne donese svoje završno rješenje”, navodi Alagić.
“Prije nekoliko godina za iste prekršaje za određene apoteke su bile zatvorene, međutim, kako to nije nadležnost Federalne inspekcije nego organa koji izdaje rješenje, tj., Kantonalnog ministarstva zdravstva, to je na sudu bilo poništeno”, kaže ministar Šabulić.
Komplimenti odvjetnicima… Ovaj je put Federalna inspekcija slijedila propisani postupak, pa su žalbe i dopisi iz Kantona na drugostupanjskom u Federalnom ministarstvu. A u vezi s prozivkama na relaciji Alagić-Šabulić slijede privatne tužbe, pa će se sve ionako raspraviti na sudu. No, ima prozivki i na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja.
“Problemi s direktorom ZZO-a Alminom Handanagićem počeli su prošlog ljeta 2015. godine kad je on prestao da plaća ne samo apotekama u mom vlasništvu nego i svim apotekama pravdajući to određenim kontrolama”, tvrdi Alagić.
U Zavodu tvrde da imaju ugovorno pravo kontrolirati potrošnju javnog novca, a bilo je, kažu, i povoda: učestale pritužbe građana, iako su iznosi koje plaćaju ugovornim ljekarnama stalno rasli.
“Našli smo neslaganje u fakturama i u receptima. Na receptima smo vidjeli da su se radile određene malverzacije, dopisivale se količine lijeka na receptu, u dijelu gdje magistri farmacije upisuju količinu lijeka, prepravljaju se recepti, odnosno pravila se lažna slika o potrošnji”, navodi Handanagić. Pa su zbog toga raskinuli tada važeće ugovore s onima kod kojih su pronašli najviše nepravilnosti: “To je lanac apoteka Europharm i Alagić, Gradska apoteka Sanski Most i Krupa-pharm iz Bosanske Krupe”, dodaje on.
Za ovu godinu sklopljeni su novi ugovori, a već u prvih šest mjeseci fakture su bile zamjetno manje. Zapisnici su dostavljeni Kantonalnom tužiteljstvu. A i Alagićka je uzvratila, i tužbom, i kaznenom prijavom protiv Zavoda.
Inače, kaznenih prijava ne manjka. I FUP je, saznajemo, provjeravao tzv. zelene recepte. Nisu prepravljane samo količine nego i šifre lijeka. Na način da su u dijelu koji popunjavaju magistri farmacije upisivani drugi lijekovi, višestruko skuplji od propisanih, tvrdi naš izvor. A fakture se sačinjavaju prema šifri na tom odresku. FUP je izvješće o počinjenju kaznenog djela već proslijedio Tužiteljstvu u Bihaću. A kriminala u zdravstvu i s lijekovima bilo je i ranije. Finansijska policija je radila, postojala i kaznena prijava.
Glasnogovornica Kantonalnog tužiteljstva USK-a Jasmina Husić navodi epilog: “U određenim predmetima su vođene krivične istrage i preduzimane istražne radnje, posebno vještačenja, nakon utvrđenog činjeničnog stanja stvari, donesene tužilačke odluke u vidu naredbi o neprovođenju istrage i naredbi o obustavi istrage.”
A evo što je Tužiteljstvo odbacilo:
Kaznenu prijavu za zlouporabu položaja li ovlasti, zaključenje štetnoga ugovora i nesavjestan rad u službi protiv tadašnjeg ravnatelja Zavoda Suada Hamzabegovića. Protiv njegovog prethodnika Smaila Gluhalića također za zlouporabu položaja ili ovlasti i povredu ravnopravnosti u vršenju gospodarske djelatnosti.
Za nesavjestan rad u službi prijavljeni su: Bivši kantonalni ministar zdravstva Suad Beširević jer je zadržavanjem na kantonalnoj listi, lijekova koji nisu predviđeni za plaćanje obveznim zdravstvenim osiguranjem, čime je oštećen budžet za dva i pol milijuna maraka; Predsjednik Upravnog odbora Zavoda Mesud Šabić, jer je potpisao zaključak kojim se prihvaća Hamzabegovićeva inicijativa da se, umjesto naturalnog rabata zdravstvenim ustanovama kantona, s Bosanalijekom ugovori – financijski rabat. Time su bolnice i domovi zdravlja u samo dvije godine oštećene za preko pola milijuna maraka.
U prijavi Financijske policije podrobno se objašnjava kako je Gluhalić za dobavljača lijekova s esencijalne liste odabrao Bosnalijek, iako s cijenama većima nego kod drugih dobavljača i uz niz drugih propusta. Šteta, u konačnici – 710.000 maraka.
A posebno je podrobno objašnjen mehanizam kojim je Hamzabegović osigurao Bosnalijeku da zadrži povlašten položaj na ovdašnjem tržištu lijekova, te u povlašten položaj doveo i veledrogeriju “Una-farmacija”, kojoj je izravno plaćao, umjesto ugovornim ljekarnama. Njima je od 2006. prešao i ranije ugovoreni financijski rabat. Ukupna šteta Zavodu, zbog izgubljenoga naturalnog rabata te jer je nije raspisao javni poziv za odabir najpovoljnijeg ponuđača, samo u 2006. i 2007. – oko 1,6 milijuna.
Tako je ova četvorka zdravstveni sustav kantona i njegove korisnike samo po toj prijavi, za dvije godine, koštala oko pet milijuna maraka. Također, Veledrogeriji kao glavnom dobavljaču lijekova s esencijalne liste od 2004. do 2012. osiguran je promet od oko 80 milijuna maraka. U prosjeku – 10 milijuna godišnje. A rabat, kad nije naturalni, između proizvođača i dobavljača koji ima siguran plasman, doseže, tvrde upućeni, astronomske iznose.
Nakon pritužbe na odluku o neprovođenju istrage, koja je koncem 2011. Kantonalno tužiteljstvo u Bihaću također odbilo, Financijska je policija u siječnju 2012. od Federalnog tužiteljstva zatražila preispitivanje te odluke. Povratnih informacija još nemaju. Ali ima, možda, “Mreža”: “KT USK vrši provjere protiv bivšeg direktora ZZO USK S. H. vezano za procedure javnih nabavki. Ove provjere se rade putem Federalne uprave policije u Sarajevu”, kaže Jasmina Husić.
Kontaktirali smo bivšeg ravnatelja Suada Hamzabegovića. Trenutačno je v.d. dekana Pravnog fakulteta u Bihaću, jedini na takvoj poziciji iz garniture preko koje je proljetos, kroz blokadu Senata, ASDA pokušala zavladati Univerzitetom u Bihaću. I nada se izboru u stalnoga, unatoč preporuci ministra obrazovanja. Pa se javnost pita, čime je sve zadužio centre moći dok je, kao kadar SDA, bio ravnatelj Zavoda?
Za optužbe koje se odnose na to vrijeme prvo je kazao da se ne sjeća. Zatim ipak odlučio razgovarati, samo telefonski. Ugovore je, kaže, naslijedio od prethodnika. Višegodišnje. Tendere – samo je potpisivao što mu Povjerenstvo za javne nabavke donese. Njima vjerovao. Nama sugerirao da se raspitamo i kod onih koji su bili u Povjerenstvu, a kasnije sami došli na čelo Zavoda. I jesmo.
Jasmin Husetić, ravnatelj od 2012. do 2014. Bio i SDA i ASDA: Ugovori o nabavci lijekova direktno iz veledrogerija su pri mom dolasku u Zavod već funkcionisali i nipošto nisu moja inovacija. Moj doticaj je bio kao člana Komisije, a svodi se na otvaranje ponuda, sačinjavanje zapisnika, vršenje analize i davanje preporuka Ugovornom organu – direktoru.
A uvjete tendera određivao je upravo “ugovorni organ, Hamzabegović”. O svemu je Husetić dao izjavu gdje treba. Kao i o prvom uvođenju reda u nabavku ortopedskih pomagala, tek za vrijeme njegovoga mandata. Uštedio je Zavodu milijun maraka.
Alija Duraković Gumeni prvo je vodio malu tvrtku, koja je kasnije preko Medicus Matea ušla u sastav njemačkog Bauerfeinda. Priča se da je na tenderima u Bihaću pobjeđivao konkurirajući s cijenama sukladnim odluci za ortopedska pomagala, ali uz malo niže cijene onih manje upadljivih. On, pak, tvrdi – nije mu pogodovano, ali “da, promet je od 2012. na ovamo manji četiri puta”.
“Dešavaju se čudne stvari na koje mi ne možemo utjecati, ali naša politika je rad, rad i to dođe na svoje. Mi smo bili za pelene jeftiniji 45.000 KM, a izgubili smo tender zbog ‘uveza'”, navodi Duraković.
Uvez je spiralni, propisan Zakonom, kako se tenderska dokumentacija ne bi mogla naknadno vaditi ili dodavati. U knjižari košta desetak maraka.
No, vratimo se lijekovima. Prvi čovjek Una-farmacije 2011. Amir Kovačević, suvlasnik one sličnog naziva iz prijave Financijske policije, nije s nama želio razgovarati. Druga tadašnja suvlasnica je Aida Alagić s početka priče, sa svime što sad ima. Ni ona, kaže, nije uživala monopol. Ali tvrdi da su tržište lijekova pokušali preuzeti drugi. Hamdija Lipovača i njemu bliski ljudi. Spominje ga i Hamzabegović u kontekstu pritisaka, ali samo glede participacije. Evo što je Lipovača odgovorio: “Poznato je da su apsolutnu političku vlast nad ZZO USK-a od 1995. do danas vršili isključivo SDA i u jednom periodu ASDA, nikada SDP. Insinuacije učesnika tog procesa ne bih komentirao.”
Na kraju, opet o Zavodu i o e-receptima.
“Skrećem pažnju na činjenicu da ja ZZO s firmom s kojom je sklopio ugovor pregovaračkim putem bez objave sklopio ugovor vrijedan 600.000 KM, da je za održavanje istog programa izdvojeno iz sredstava Zavoda 283.800 KM, da je za proširenje, odnosno tzv. e-iskaznicu izdvojeno 220.000 KM, i sve to bez javnog poziva”, ističe Alagić.
U Zavodu kažu, sve je po propisima, nadogradnju informacijskog sustava, može raditi samo onaj tko ima zaštićena ekskluzivna prava. Ili bi ranije uloženi novac iz projekta Federalnog ministarstva i Svjetske banke bio bačen, a recepti opet papirnati.
“Mislim da je moja greška što sam se usudio nekog kontrolisati. I zbog toga trpim godinu dana konstantne napade od strane navedene osobe”, zaključuje ravnatelj Handanagić.
Prava borba za odzravljenje Zavoda zdravstvenog osiguranja, očito, tek slijedi. Čeka konačna riječ Kantonalnog tužilaštva zbog malverzacija s receptima, a što pojedine čini nervoznim, pa su izgleda lijekovi za smirenje najčešće konzumirani ovih dana u Krajini.
federalna.ba/Mreža
