„Namjera WWF-a bila je potaknuti poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice te inicirati one privredne djelatnosti koje će biti generator napretka, razvoja i podrške za daljnji rad u zaštićenom području. Dodijeljeno je ukupno 12 grantova u vrijednosti od 1.500 do 3.000 eura, koji izravno vežu zaštitu okoliša s boljim životnim uvjetima i kreiranje nove turističke ponude, te općenito osiguravaju dugoročnu održivost i zaštitu prirodnog kapitala“, ističe Zrinka Delić iz WWF Adrije, ujedno i predsjednica Turističkog klastera Una osnovanog u martu ove godine. Grantovi, dodaje, nisu bili namijenjeni isključivo članovima Klastera, već svima koji žele pridonijeti povećanju odgovornosti prema okolišu.
Upravo su to poželjele Aida Ramić i Elvira Fileković, koje predstavljaju udrugu Centar za održivi razvoj COR, koju su osnovale u septembru prošle godine. U deset mjeseci poslovanja koje se uglavnom svodi na pisanje projekata, dvije su pravnice postigle savršeni zgoditak: devet projekata, od ukupno devet napisanih, odobreno je za financiranje. Aida i Elvira nisu članice Klastera, no pravno će to postati čim se ponovno okupi skupština. „Pisale smo pet projekata za male grantove WWF Adrije i svih pet je prošlo. Četiri od njih su za druga udruženja, a jedan smo napisale za sebe. Tako smo opremile svoju kancelariju, a zahvaljujući dijelu plaće koji smo osigurale za idućih pola godine, pružit ćemo pravnu podršku Turističkom klasteru Una te raspisati minimalno pet projekata za članove Klastera“, ističe Aida Ramić dodajući da ih raduje činjenica da će postati punopravne članice Klastera.
„Formiranje Klastera bilo je neophodno za ovu sredinu. Sada je na nama da identificiramo probleme s kojima se susrećemo i da ih zajedno pokušamo riješiti“, priča nam Zoran Radošević, vlasnik imanja Čardaklija iz Bosanskog Petrovca, dobitnik malog granta. „Moja je obitelj imala farmu piletine koju smo iz različitih razloga zatvorili. Budući da postoji cijela infrastruktura i prije svega znanje, odlučili smo aplicirati za grant koji bi nam omogućio proizvodnju kopuna, muškog pileta kojeg na zapadu zovu kraljevskim mesom. Kako se njega pusti da raste četiri do pet mjeseci, on dobije šest do osam kilograma i riječ je o izuzetno ukusnom i sočnom mesu. Od iduće godine će se naći na našem jelovniku, prvi put u Bosni i Hercegovini. Ponudit ću ga i drugim ugostiteljima s kojima sam povezan kroz Klaster“, obećava Radošević.
Bosiljka Marčeta iz Martin Broda još je jedna članica Klastera koja je aplicirala za grant kojim će brendirati svoje poljoprivredne proizvode. „Imamo svoje svinje, ovce, kokoši, pčele, povrće i voće. Kako ljudima koji imaju zemlju u Martin Brodu a nisu stalno ovdje ta zemlja ne bi propala, mi je unajmljujemo i na njoj sadimo. Grant koji smo dobili pomaže nam da naše proizvode pakiramo u posebnu ambalažu, da to sve brendiramo i damo izraditi jedinstvene etikete“, objašnjava Marčeta. Te proizvode, zajedno s ostalim predstavnicima svoje lokalne zajednice, prodaje na jednom od tri eko-štanda koja je Martin Brodu osigurao WWF kroz projekt „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ koji financira švedska razvojna agencija Sida. „Mojoj je obitelji izuzetno drago da je WWF prepoznao naš trud i nagradio ga“, zaključuje Bosiljka Marčeta.
