Univerzitet u Bihaću je nedavno raspisao i drugi upisni rok studenata u I godinu studija na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskoj 2017/2018. godini, koji će trajati do prvog septembra.
Devetero na Pravu
Drugi ciklus je raspisan nakon poražavajućih rezultata prvog ciklusa za upise, kada se na Bihaćki univerzitet javilo nešto više od polovine planiranog broja studenata. Naime, iako su Senat i Upravni odbor Univerziteta napravili jako skroman plan upisa sa ukupnim brojem od 551 studenta na prvim godinama, odaziv je daleko ispod plana.
Prema nezvaničnim podacima, do sada se prijavilo manje od 400 studenata, te je teško očekivati da će planirana norma biti ispunjena do kraja upisnog roka.
– Da, mi se nadamo brojki od 550 studenata, ali stanje je trenutno haotično. Na primjer, trenutno je na Pedagoškom fakultetu upisano samo pola od planiranog broja, na Pravnom fakultetu devetero, iskreno sam zabrinut. Doduše, nadamo se da će se brojke popraviti u drugom upisnom krugu. Ne znamo mi konkretno šta je razlog, žalosno je što djeca neće da upisuju fakultet, što svi žele da idu vani odmah po završetku srednje škole jer ovdje ne vide perspektivu. Neki od njih se odlučuju za privatne fakultete koji samo niču, vjerovatno nadajući se da će ih lakše završiti. Kada budemo imali potpune informacije, moći ćemo vam nešto više i reći o tome, nadamo se da ćemo doći i do kvalitetnih rješenja, kazao nam je ministar obrazovanja Unsko-sanskog kantona Muhamed Ramić.
U drugom upisnom krugu Univerzitet je planirao na Pedagoškom fakultetu 93 studenta, na Tehničkom fakultetu 123, na Biotehničkom fakultetu 67, na Pravnom fakultetu 58, Ekonomiji 82, Fakultetu zdravstvenih studija 98 te Islamskom pedagoškom fakultetu 30 studenata u prvoj godini.
Detaljnije informacije na Univerzitetu nismo uspjeli dobiti, jer su gotovo svi na odmorima, uključujući i rektora Fadila Islamovića koji je nedostupan.
U Senatu Univerziteta predstavnik studenata je Dino Felić, koji realno gleda na situaciju sa manjim brojem brucoša.
– Kao i prošle godine, brojke upisanih studenata nisu na očekivanom nivou, odnosno nije ispunjena upisna kvota. Međutim, ta činjenica nije prisutna samo na našem univerzitetu, nego je tako i na ostalima u BiH. Treba obratiti pažnju i na generaciju novoupisanih koja odgovara godištima 1997/1998, pa kad se malo analizira broj rođenih tih godina, uočava se drastičan pad u odnosu na druge godine. Po mom mišljenju, u tome leži i najveći razlog malog broja novoupisanih studenata, kazao nam je Dino Felić.
Stopa nezaposlenosti
I zaista, prema podacima dostupnim na internetu, u navedenim godinama zabilježen je prvi drastičan pad nataliteta. On pretpostavlja da se u prve tri godine nakon rata rađalo više djece prosto iz zanosa koji su donijeli mir i sloboda, no čim je nastupila realnost teškog stanja u državi, entuzijazam za reprodukciju i širenje porodica naglo je opao.
Ako je to tako, još je strašnije ono što nas očekuje narednih godina, jer stanje u BiH nije se značajno popravilo niti su stvarani uslovi za zasnivanje mladih porodica poput povoljnih stanova. O radnim mjestima da se ne govori. Zapravo, stopa mortaliteta raste iz godine u godinu i mnogi univerziteti u BiH to počinju osjećati.
– Naravno da to nije sve. Kad se uračuna trenutno stanje u društvu, velika emigraciona stopa, nepostojanje stimulacije onih koji se odluče upisati fakultet, velika stopa nezaposlenosti fakultetski obrazovanog stanovništva, onda dobijemo to što dobijemo, poručio je Felić.
Ovo nije samo problem Bihaća nego i cijele BiH, a veći univerziteti se bore da pridobiju što više studenata iz drugih kantona i gradova, prolongirajući ono što ih neminovno čeka, a što je Krajinu već snašlo.
