Na sastanku su razmatrani zaključci koje je Federalni parlament donio na tematskoj sjednici o poljoprivredi s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika, s posebnim akcentom na položaj malinara.
Ministar Dedić je gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji kazao da se govorilo o problemima proizvođača malina i smilja, kao i svim problemima u ovom sektoru.
Na pitanje kako se uopće desilo da je proizvodnja malina od zlatnog posla postala takav problem da neki malinari pale malinjake i protestvuju, ministar Šemsudin Dedić je kazao da je došlo do hiperprodukcije u proizvodnji maline i smilja u protekle dvije godine.
“U proizvodnji maline je došlo do poremećaja na tržištu što je izazvalo nervozu. Prošle godine je u hladnjačama ostalo više od 7.000 tona maline koja nije plasirana na tržište i zbog toga su otkupljivači na oprezu. Oni su neoprezno izašli na tržište i iznijeli otkupne cijene, koje čak nisu ni proizvodne cijene. Iznos od 1,68 KM je proizvodna cijena maline. Tržište će odrediti konačnu otkupnu cijenu“, rekao je Dedić.
On je kazao da se hiperprodukcija dogodila u posljednje dvije godine jer se nije pratilo tržište.
“Bh. malina ima potencijal, ali svi skupa moramo pratiti tržište i da država stane iz proizvođača kada naiđu na probleme. Proizvodnju nisu pratili ni skladišni kapaciteti“, dodao je Dedić.
Vlada Unsko-sanskog kantona je prošle sedmice u dogovoru sa proizvođačima zagarantovala najnižu otkupnu cijenu od 2,5 KM. Jesu li i ostali kantoni pokazali raspolozenje?
“Ministarstvo je iniciralo sastanak sa proizvođačima, otkupljivačima i predstavnicima akademske zajednice. Formirana je radna grupa koja radi na sistematskom rješavanju problema bh.maline. Održan je sastanak s resornim ministrom. FBiH godišnje izdvaja 65 miliona KM, a kantoni oko 18 miliona za poticaje u poljoprivredi. Svaki kanton ima različite mjere kada je u pitanju podrška malinarima. Unsko-sanski kanton je ta sredstva usmjerio u regulisanje otkupne cijene kako bi proizvođači imali sigurnu minimalnu otkupnu cijenu od 2,50 KM. Bitno je i da se proizvođačima odmah plati ta malina, da ne čekaju“, izjavio je Dedić za N1.
Federalni ministar je kazao da u entitetu Republika Srpska imaju znatno manje količine u proizvodnji maline. Dedić je istakao da samo Albanija slabije kotira od BiH kada su u pitanju sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu.
“Naša malina je kvalitetna i to svi moramo znati. Ali treba nam viša faza prerade kako bi prvu klasu prodavali po većoj cijeni, a ostale klase po cijenama koje diktira tržište. Sistematsko rješavanje podrazumijeva donošenje niza pravila i odluka koje je već pripremila radna grupa“, rekao je Dedić i istakao da BiH izvozi malinu čak 70% u Srbiju.
Dedić naglašava da najmanje što treba poljoprivrednicima je politiziranje njihovih problema.
“Svi skupa trebamo reagovati. Kako se znamo pohvaliti da smo uspješni i 10. po proizvodnji maline, tako trebamo svi reagirati kada se desi problem.”
