Serijal tribina pod nazivom „Islam u vremenu“ kojeg organizira medresa „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu već nekoliko godina. Prva tribina nove sezone je održana u četvrtak, 2.11.2023. godine, a gost predavač je bio muftija zenički hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević, koji je govorio na temu: „Odnos islama prema drugima i odnos drugih prema muslimanima“. Među prisutnim auditorijem su bili i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, direktor medrese prof. Zuhdija Handanović, profesori, imami, brojni građani i učenici medrese.
Uvodno ašere je proučio učenik medrese Ismail Haskić, a moderator tribine prof. Harun Pajić je predstavio ideju tribine, te upoznao prisutne sa biografijom muftije Dizdarevića.
Muftija Dizdarević je u samom uvodu svoga predavanja govorio o važnosti principijelnog stava prema istini i pravdi, bez obzira na čijoj strani su istina i pravda. On je prisutne prisjetio na „Zeničku rezoluciju“ kojom je zenička ulema 1942. godine u Sultan Ahmedovoj medresi u Zenici donijela rezoluciju kojom štite bosanskohercegovačke Rome i suprotstavljaju se njihovoj segregaciji i izolaciji.
„U našem kulturnom kodu je posebno važan princip tolerancije prema drugim i drugačijim. Stotinama godina muslimani su vladali Srbijom i izgrađen je u tom periodu veliki broj manastira i crkava i sačuvan svaki vjerski objekat, a sa druge strane, za samo nekoliko desetljeća vladanja Srpske pravoslavne crkve nad muslimanima u Srbiji, porušene su sve beogradske džamije osim jedne i potpuno istrijebljene pojedine sredine od muslimana. Ako pogledamo razloge zašto muslimani imaju ovakav odnos prema drugima, ono što brojni autori ističu jeste da islam sukusira u sebi i njeguje ideje istoka i zapada i islam se nastoji pozicionirati u sredini između dosljednjog prakticiranja principa „oko za oko, zub za zub“, koje je izraženo u Judaizmu i bezuslovnog praštanja „ako te neko udari po lijevom obrazu, ponudi mu i desni“, koje protažira Kršćanstvo. Taj sredina podrazumijeva pravo da se uzvrati istom mjerom, a da je bolje da se oprosti. Islam posebno ističe kontinuitet Božije poruke čovječanstva kroz primjer Muhammeda, a.s., koji se sa posebnim poštovanjem odnosio prema svim kulturama i civilizacijama koje su prethodile misiji posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, a.s. tako što je stalno u njegovim obraćanjima podsjećao na ulogu prethodnih Božijih poslanika. U samim fundamentima i svetim tekstovima islama nalazimo odgovor zašto su muslimani prema drugima iznimno tolerantni i zašto drugi prema njima nisu.“ – poručio je muftija Dizdarević.
Muftija Dizdarević je u svom izlaganju poseban akcenat stavio na multietničku prirodu u kojoj se islam uvijek osjećao kao domaćin. Govorio je da je važno odgovoriti na brojna pitanja u multietničkim i multinacionalnim sredinama.
„Poslanik Muhammed, a.s., je napustio rodnu Mekku koja je bila paradigma monolitne sredine gdje su bili samo arapi i odlazi u Medinu, gdje su egzistirala tri respektabilna jevrejska plemena i druge vjerske zajednice. Islamu je dovoljno da egzistira u slobodnom društvu, kako je govorio i rahmetli Alija Izetbegović. Ono što prouzorukuje određene nesporazume jeste nerazumijevanje različitih kulturnih tradicija. Ono što je imanentno za neke narode i ša čim se identificiraju, kod drugih su takva ponašanja pokuđena i neprihvatljiva. I ono što moramo prestati raditi jeste generalizirati zasluge ili krivice ljudi i kvalificirati ih samo po njihovoj pripadnosti nekom narodu bez razmatranja drugih parametara. Neki kršačni su ovdje protjerali muslimane sa svojih ognjišta, da bi ih neki drugi kršćani tamo na Zapadu primili kao najrođenije. Jesu li svi isti? Na to nas podsjeća i odnos Muhammeda, a.s., prema kralju Abesinije koji je bio kršćanin i prema kojem je Muhammed, a.s., imao potpuno drugačiji stav od onih koji su ga progonili i koji su se protiv njega borili.“ – rekao je muftija Dizdarević.
Musliman ne može sebi dozvoliti da bude antisemit, da mrzi židove kao narod samo zato što oni provode ono što provode nad našom braćom u Palestini. Jedno je osuditi agresiju i nasilje kojeg Izrael čini prema Palestincima, a drugo je cijeli jedan narod satanizirati zbog toga.
„Iako se gnušamo na ono što radi Izrael prema našoj braći u Gazi i Palestini, i pored toga što smo posebno ljuti na one koji podržavaju agresiju na Gazu i Izrael, musliman ne smije sebi dozvoliti da bude antisemit. Ne može musliman mrziti i ne smije osjećati netrpeljivost prema npr. Ilanu Pappeu samo zato što je Židov, a koji je napisao jednu od najboljih knjiga pod nazivom „Etničko čišćenje u Palestini“. Niti jedan musliman, koliko ja znam, nije napisao ovako kvalitetno djelo, zbog čega je protjeran iz Izraela. Moramo se usprotiviti takvom narativu koji nije proizvod racionalnog promišljanja, već emotivnog stanja. S jedne strane imamo takve muslimane, a sa druge strane imamo glavnu struju zapadnjačkog mišljenja i kulture koja je popriilično netolerantna prema drugim i drugačijim.“ – poručio je muftija Dizdarević.
Muftija Dizdarević je na kraju istakao da jedino čovjek, kojeg krasi snažna spoznaja o vlastitom identitetu i jakoj vjeri koju živi i s kojom se identificira, može crpiti snagu iz različitih identiteta i kultura s kojima živi.
„Mi moramo razumjeti da nama trebaju drugi i različiti, jer samo preko različitosti možemo prepoznati ko smo ustvari mi. Ogledalo nam pomaže da prepoznamo sami sebe, a oni s kojima živimo imaju ulogu tog ogledala i zbog toga su različitosti blagodat i vrijednost za one koji znaju prepoznati Božiju mudrost u tome. Razlike ne smijemo pretvarati u suprotnosti, a suprotnosti ne smijemo pretvarati u sukobe i ratove. Preporučujem svima, a pogotovo mladim ljudima, da budu otvoreni prema svima. Morate znati da ste muslimani, Bošnjaci, znate ko su vam roditelji i odakle potičete. Ali, uvijek budite spremni učiti od drugih. Druga krajnost koja zabrinjava jeste da neki Bošnjaci žele da imaju plunarne identetite bez da imaju vlastiti identitet. Ne zna ništa od svoje vjerske, nacionalne i kulturne pripadnosti i njegova najveća povezanost jeste što pojede baklavu za bajram i ponosi se da je on multikulturan. To je veoma pogrešno. Multikulturan može biti samo onaj koji ima izgrađen svoj vlastiti identitet i sa tim izgrađenim identitetom ide u susret s drugima. Ne mogu a da ne citiram Seyida Huseina Nasra, koji je jednom prilikom rekao: Divno je otvoriti prozore naših kuća i otvoriti vrata da uđu novi vjetrovi, pod uvjetom da imate zidove. Jer, koji je smisao da otvarate vrata i prozore ako nemate zidova, ako nemate izgrađene identitete.“ – zaključio je muftija Dizdarević.
