Bihaćki Tekstilni kombinat “Kombiteks” nekada je zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta, dok je već daleke 1987. zabilježen rekord, kada je proizvodnja dosegla današnjih 60 miliona dolara.
Biznismeni raznih fela
Nakon rata nestao je ovaj vrijedni industrijski kompleks stvaran 40 godina, nema više hala s tkalačkim, predilačkim, pletaćim i kapacitetima dorade tkanina i pletenina, linija oplemenjivanja tekstila i mašina za završnu obradu sa sušenjem, nestale su kotlovnice, benzinske pumpe, kablovski vodovi.
Urušio se “Grad tekstila”, u kome su se rađale ljubavi, sklapani brakovi, radili vrtići za radničku djecu i ambulante medicine rada, dom rada i ljubavi za „pola Bihaća“, pogoni s vrhunskim inžinjerima i tehnolozima kojima je bio impresioniran i Josip Broz…
Danas se ipak obnavlja
Tako je “Kombiteks” postao tek divlja šikara usred grada.
Poslijeratni „biznismeni“ raznih fela, umreženi s tadašnjim stečajnim upravnikom Nijazom Dervišićem iz Jajca (koji je uz „Kombiteks“ vodio istovremeno još 11 stečajnih postupaka u Krajini!?) uspjeli su tokom osam godina stečaja prodati u staro željezo sve fabričke mašine, zacementirati status radnika „Kombiteksa“.
Tako je bilo sve do jula 2016. godine, kada se krenulo od nule s novim stečajnim upravnikom Šefikom Smlatićem. Njegov je dolazak rezultat ogromnog nezadovoljstva oko 650 nekadašnjih radnika „Kombiteksa“ dotadašnjim stečajnim postupkom.
– Zatekao sam veliki broj neriješenih potraživanja, nenaplaćene zakupnina, krađa imovine. Trebalo je naći zajedničku riječ s predstavnicima Skupštine povjerilaca u okviru Odbora povjerilaca. Moj plan je bio da „Kombiteks“ oživi, ponovo stvara, zapošljava i privređuje – priča Smlatić, uvjeren da je moguća obnova u nekom novom obliku i sadržaju.
Počelo je saniranje zapuštenog objekta, stečajni upravnik naglašava kako je znao da buduća poslovna zona „Kombiteksa“ mora biti saobraćajno uvezana s magistralnom cestom, što je i učinjeno, da se otkloni usko grlo kada je u pitanju prolaz kroz naselje velikim transportnim kamionima.
“Kombiteks” je nekada zapošljavao 5.867 radnika, čak njih 4.200 za mašinama, a hale i skladišta zauzimali su 13,5 hektara zemljišta
– Onda smo krenuli s postavljanjem potpuno nove i moderne infrastrukture, saniranja postojeće. Učinio sam sve da privučem domaće privrednike i da ih uvjerim da poslovna zona „Kombiteks“ ima budućnost i perspektivu – kaže Smlatić.
Nakon godinu rezultati su impresivni i za mnoge iznenađujući, s obzirom na poslijeratnu praksu uništavanja državne imovine. Do sada je imovinu „Kombiteksa“ kupilo 18 kompanija i manjih firmi koje u novoj industrijskoj zoni vide svoj poslovni interes. Među njima su renomirane bh. državne i privatne kompanije: “BH Telecom”, „Čavkunović BP”, „Entcomerc“, „Dupan“, „Remić“ „Kenda Comerc“, „Hidromet“, „Turistik“, „A&L“…
Radi se o firmama koje se bave metalnom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom, građevinarstvom, transportom, izgradnjom sistema za grijanje, telekomunikacijama, autoservisima.
Sudom do naplate
– Interes za kupovinu prostora u poslovnoj zoni „Kombiteks“ iskazala je i kompanija iz Bosanske Krupe koja zapošljava 150 radnika. Oni planiraju pokretanje pogona metalne industrije. Ozbiljan interes iskazala je i firma koja posluje u okviru austrijske kompanije iz Beča. Oni su zainteresirani za fabričku halu, u kojoj bi mogli instalirati velike kranove koji su preduvjet za postavljanje opreme za mašinsku obradu željeza – govori Smlatić.
Ističe da je od imenovanja pokrenuo niz sudskih postupaka kako bi bila naplaćena potraživanja. Podneseno je i nekoliko prijedloga za otvaranje stečajnih postupka nad dužnicima koji su napustili poslovne prostore, a da nisu u cijelosti izmirili obaveze po osnovu zakupa.
Vjerovnici sa Smlatićem: Imaju puno povjerenje u novog stečajnog upravnika
Posebna priča su radnici, njih 650, kojima se duguju plaće i doprinosi, a koji se trebaju izmiriti iz prodaje imovine „Kombiteksa“. Radnicima je do sada isplaćeno ukupno 5,5 miliona KM, a do septembra se planira isplata još 1,1 milion KM.
Član Odbora povjerilaca (OP) Fikret Piralić, dobro upoznat s radom Smlatićevog prethodnika Dervišića, kaže da se situacija izmijenila 100 posto „u plusu“.
– Dervišić je devet godina radio samo za sebe. Dolaskom novog stečajnog upravnika radnicima je do sada isplaćeno 26 posto obaveza. Ja sam konkretno dobio 2.600 KM od 13.000, kolika su moja potraživanja – kaže Piralić, čije riječi potvrđuju i članovi OP-a Milka Malkić i Senad Pašić.
Napravio čudo
Pitamo stečajnog upravnika Smlatića kako je uspio za godinu napraviti čudo“ u „Kombiteksu“.
– Htio sam pokazati da stečajni postupak nije samo rasparčavanje i utrživanje, te da se sve može osmisliti i provoditi s jasno definiranim ciljem. A cilj je postojeće resurse ponovo staviti u funkciju, jer se sadržaj posla može i treba mijenjati, samo se ne smije dozvoliti da postojeći resursi stoje neiskorišteni – odgovara on.
