Dužine oko 212 km, rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like, a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Izvor rijeke se nalazi na nadmorskoj visini od oko 450 metara i neodoljivo liči na minijaturno jezero zelenkasto modre boje oko kojeg su locirane velike vapnenačke stijene. Izvor je zaštićen kao geografsko geološki spomenik prirode.
Protiče kroz: Martin Brod, Kulen Vakuf, Ripač, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Novi Grad, Kostajnicu, Hrvatsku Kostajnicu, Bosansku Dubicu i Jasenovac. Ono gdje smo se mi zadržali bio je grad Bihać, kao i dio bihaćke Une koji su nam otvorili svoje čari. U Bihaću protiče, širinom oko 116 m, raspušta se gradu u svom punom ruhu, sa mnoštvom obala, ada, otočića.
Prvi veliki vodopad nalazi se kod Martin Broda, nedaleko od Bihaća. Zbog velikog kompleksa slapova, otočića, ada, sedri, kupit će vas na prvu. Ono što će vam pojačati ugođaj jeste i porijeklo naziva ,a veže se za priču o nesretnoj ljubavi djevojke Marte koja je svakodnevno prelazila skliske sedre kako bi se vidjela sa voljenim na drugoj obali. Krijući se od roditelja i prelazeći rijeku u strahu, jednog dana okliznula se i utopila u rijeci. Od tada se mjesto zove Martin Brod.
Drugi vodopad jeste Štrbački Buk, najviši u Nacionalnom parku “Una” od čak 24,5m, a nalazi se na neposrednoj granici sa Republikom Hrvatskom. Odlično mjesto za opuštanje u prirodu, kao i ljetno osvježenje tijela i uma. Ukoliko ste sa porodicom ili prijateljima ovo je oaza za vaša druženja, ali i mjesto pronalska novih prijatelja i poznanika ukoliko ste sami.
Osim vodopada, Una krije još jedan dragulj “Japodske otoke”. Ozvaničeni prošle godine, ali sežu u daleku prošlost. Armin Amidžić, začetnik “Japoda”, ističe kako je lokalitet dobio naziv po ilirskim plemenima koji su datirali na ovom području, a čiji su ostaci pronađeni i još uvijek se traže. Dodaje, da je u planu i muzej na otvorenom koji bi predstavljao pleme i njihov način života. Ovaj turističko-arheološki kompleks nudi i restoran na otvorenom, odmah pored rijeke i njene sedre. No, ono što je vrlina Japodskih otoka jeste priroda i ambijent zbog kojeg zaboravite na svakodnevne barijere i brige koje nam nailaze.
Spajanje pet otoka
Japodski otoci su spoj pet otoka rijeke Une, a kao turistička atrakcija su ozvaničeni prošle godine. Tu se nalazi i japodska kućica na drvetu, koja je i prva takva u BiH. Osim nje, posjetioci mogu uživati u raznoraznom biljnom bogatstvu, mrežastim i običnim ležaljkama, a tu je i prostor za kampovanje. U blizini se nalazi i japodsko svetište – vrsta ognjišta na kojem posjetioci lože velike vatre, a potom pjevajući plešu okolo. To je još jedna od autentičnosti ovog mjesta, a kako kaže Amidžić, u svjesnosti sa prirodom.
Armin ističe kako je turizam grana spasa Bosne i Hercegovine, za koju bismo se trebali hvatati više, nego što se trenutno hvatamo. “Imamo toliko neiskorištenih dobara ili iskorištenih, ali u neskladu sa prirodom. Turizam je prilika da oplemenimo naša bogatstva i predstavimo svako kroz određeni vid autentičnosti. Upravo u turizmu nema granica u maštovitosti onoga što možemo ljudima predstaviti .“ Dodaje kako je njegov cilj nastaviti istraživati područja vlastite zemlje, ali i kreirati nove mogućnosti predstavljanja istih, bez narušavanja prirodne ravnoteže. Također, apeluje na sve građane i građanke da počnu upoznavati vlastitu zemlju i njene mogućnosti, jer tek kada počnemo cijeniti sebe, bit ćemo cijenjeni.
Slično je i sa vlastitim duhom. Kako kaže, trebamo si priuštiti odmor u prirodi vlastite zemlje, a istražujući njena bogatstva pronaći sebe. Tako ćemo pročistiti nutrinu, biti čišći i bolji baš kao i Una. “Budite više kao Una”, za kraj poručuje naš sagovornik Amidžić. U blizini Japodskih otoka, nismo mogli da ne primjetimo i nekoliko etno sela. Tako da, osim vodopada i otočića, Bihać je mjesto sa prirodno-tradicionalnim atrakcijama. Neke od njih su etno sela “Natura art”, “Hajdučka česma”, “Čardaklije”…
Eko selo “Natura art” se nalazi u blizini atraktivnih vodopada “Dvoslap” i “Troslap”, a svojim sadržajem predstavlja krajišku tradiciju – stare kućice, mlinovi i stara kovačnica sa nekadašnjim alatima za kovanje, uz domaće životinje samo su dio onog što krajiška priroda i tradicija nude.
Ukoliko ste u prolazu, obavezno posjetite i “Hajdučku česmu” sa sličnim prirodno-tradicionalnim ambijentom, a posebna je po česmi prave izvorske vode, koja je obnovljena nakon rušenja, a datirala je iz 1804. godine.
I ne baš u Bihaću, ali nedaleko od njega, u mjestu Vrtoče kod Bosanskog Petrovca, baš kao iz devetnaestog vijeka, smješteno je etno-selo Čardaklije. Sa domaćom hranom i sokovima, domaćim životinjama i bez mobilnih signala, ovo je još jedno ‘place to go’ na listi.
Za kraj, spomenut ćemo i srednjovjekovnu tvrđavu “Ostrožac” iznad lijeve obale Une, na 12 km od Bihaća, čiji je ambijent već posebna priča.
Osim uživanja na prirodnim atrakcijama, Bosanska krajina nudi još neke specifične aktivnosti na otvorenom: tradicionalna manifestacija “Internacionalna Turistička Una Regata” koja okuplja zaljubljenike u vodene sportove, kajak i rafting; blobbing takmičenje, odnosno skokovi sa bloba, svakodnevni ljetni rafting, ali i veoma česti muzički koncerti i predstave. U nadi da ćemo se više odmarati i sretati po prirodnim ljepotama BiH, zaokružit ću članak Kulenovićevim riječima, za inspiraciju. “Samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota. Malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem.”
