Dana 27.08.2018.godine, PS obratio se I.A.rođen 1994.godine, koji je prijavio da čuje razbijanje stakla na trgovačkoj radnji koja se nalazi u mjestu Izačić, općina Bihać, vlasništvo K.H.rođen 1965.godine.

Izlaskom na lice mjesta policijski službenici PS Bihać, u unutrašnjosti trgovačke radnje zatekli su dva lica migranta iz Libije a radi se o A.Z.rođen 1988 godine i B.N.rođen 1988. godine, koji su uz upotrebu podesnog predmeta razbili izlog trgovačke radnje te ušli u istu.

Obilaskom lica mjesta u napuštenom stambenom objektu nepoznatog vlasnika, zatečena su još tri migranta a radi se o licu A.H. ( 1992. ) iz Sirije, H.M.( 1994. ) iz Libije i M.M( 1985. ) iz Iraka, koji su konzumirali alkoholna pića otuđena iz navedene prodavnice.

Uviđaj na licu mjesta obavili su istražitelji OKP PS Bihać, koji nastavljaju daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela iz člana 287 KZ F BiH „ Teška krađa“, dok je o događaju obavještena i Služba za poslove sa strancima.

Nakon gotovo 15 godina priča o gradnji regionalne deponije za odlaganje otpada u USK i potrošenog vremena u traženju lokacije došlo je do pokretanja stečajnog postupka u Javnom preduzeću „Reg-dep“.

Naime, kako ništa nije urađeno, osim što je potrošeno 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava, Skupština ovog društva donijela je odluku o pokretanju procedure stečaja.

Osigurati sredstva

Sedin Šišić, predsjednik Skupštine, kaže da su osnovni razlozi što nije pronađena lokacija za gradnju moderne deponije, kako je to bilo predviđeno, zatim činjenica da su ovdašnje općine kao vlasnici prestale izdvajati sredstva.

– Naime, prvo je Kanton bio vlasnik, a potom je promijenjena vlasnička struktura i onda su općine preuzele vlasništvo i tada je došlo do zastoja u osiguravanju sredstava. A zašto, nije mi poznato – kaže Šišić.

Općinski sud u Bihaću imenovao je privremenog stečajnog upravnika koji bi trebao do polovine septembra utvrditi opravdanost pokretanja stečajnog postupka, a nakon čega će sud donijeti i konačnu odluku.

Situacija je krenula u ovom pravcu kada je bila izabrana lokacija na Karanovcu u bihaćkoj mjesnoj zajednici Ripač. Tamošnje stanovništvo se usprotivilo gradnji, kao što je ranije urađeno na prostoru Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, tako da je Federalno ministarstvo uskratilo izdavanje okolišne dozvole, zbog čega je Skupština USK poništila odluku o gradnji deponije na tom lokalitetu.

Realne mogućnosti

Jasmin Burnić, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša, ističe da su ipak neke odluke ranije oko gradnje i formiranja preduzeća donesene mimo odluke Skupštine USK, odnosno mimo realnih mogućnosti.

Ipak, u tom vremenu na ime ovog projekta podignuto je 2,5 miliona maraka kreditnih sredstava od Svjetske banke koje su utrošene za plaće uposlenika i druge svrhe, a koje danas mora vraćati Kanton i Federacija.

Socijalni moment

Šišić ističe da je projekt deponije bio predimenzioniran i nije se mogao završiti. Naime, ne bi upotpunila socijalni moment, s obzirom na to da bi izgradnja i koncept upravljanja otpadom opteretio korisnike, građane, koji ne bi mogli podnijeti tako visoke troškove.

Više od 5.000 navijača ispratilo derbi 3. kola.

U velikom derbiju trećeg kola Prve lige FBiH Jedinstvo je danas na svom terenu poraženo od mostarskog Veleža sa 3:1.

Mostarci su slavili u susretu koji je u svakom pogledu opravdao očekivanja, a uživala je i publika koja je pored četiri pogotka vidjela kvalitetan nogomet te dosta uzbuđenja.

Prema zvaničnom izvještaju delegata Pod borićima je bilo 5.500 gledalaca, što jasno govori da se nogomet vratio u Bihać na velika vrata.

Bišćani su položili ispit, a ovaj meč pratila i grupa navijača Veleža. Sve je proteklo u fer i korektnoj atmosferi, što je također za svaku pohvalu.

Slike prepunih tribina stadiona u Bihaću mogu da raduju sve ljubitelje nogometa u Bosni i Hercegovini, a nadamo se da će tako biti i u narednim utakmicama.

Vikendice i napuštene kuće u pograničnom naselju Zavalje sve su više meta migranata, piše rtvusk.ba. Tu uglavnom prespavaju i odmore se na svom dugom putu prema zapadno-evropskim zemljama.

Međutim, nakon njihovog boravka vlasnici uglavnom zateknu uništena vrata, namještaj i gomilu smeća, otuđenu robu, pokrivače, posuđe i noževe. Na ovom području migranti ne lutaju već dobro znaju kuda idu i gotovo do u tančine imaju ucrtane rute i mjesta gdje se odmaraju, kažu vlasnici vikendica s kojima smo razgovarali. O ovim događajima upoznata je i policija koja uglavnom izvrši uviđaj i evidentira događaj, dok je do počinitelja jako teško doći, navodi isti izvor.

Od oko dvadesetak vikendica koje se nalaze na ovom prostoru gotovo nema nijedne koja nije provaljena i ostavljena u neredu.

Vozač automobila u Jablanskoj ulici na trotoaru je naletio na dvije pješakinje. Tom prilikom jedna od njih je zadobila teže tjelesne povrede i hospitalizirana je u Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću, dok su kod druge povrijeđene osobe konstatirane lakše tjelesne povrede, kazala je Snežane Galić, portparola Uprave policije USK.

Naime, radi se o vozaču S.A. rođen 1994. godine koji je prilikom preticanja drugog vozila izgubio kontrolu, te naletio dvije pješakinje koje su se kretale trotoarom.

Nakon što je Operativni štab za pitanje migracija u Bosni i Hercegovini na prošlosedmičnoj sjednici donio odluku o rekontrukciji objekata za smještaj migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši, ministar sigurnosti Dragan Mektić posjetio je USK.

Tokom sastanka sa ministrom unutrašnjih poslova Anelom Ramićem potvrdeno je da je sigurnosna situacija, unatoč hiljadama migranata i izbjeglica u ovom kantonu, zadovoljavajuća. Gradani su ipak uznemireni pa je zatražena pomoć u dislociranju migranata iz grada Bihaća. Da li će biti načinjen korak naprijed u humanom zbrinjavanju migranata i izbjeglica koji se nalaze u Trnovima kod Velike Kladuše, još uvijek nije poznato.

Svi su svjesni činjenice da migranti ne mogu dočekati jesen u šatorskom naselju. U Općini Velika Kladuša i dalje stoje iza zaključaka Vijeća. Ne žele migrantski centar u svojoj općini. Nakon sastanka u Velikoj Kladuši, ministar Mektić je posjetio hotel Sedra u kojem borave migrantske porodice sa djecom.

Zadržao se tek 15-ak minuta i za to vrijeme, u stilu prave zvijezde, pristao na nekoliko selfija sa osobljem hotela istovremeno vješto izbjegavajući susret s televizijskim novinarima.

Zvijezde bh. sporta teniser Damir Džumhur i košarkaš NBA ekipe Brooklyn Nets Džanan Musa sastali su se u New Yorku.
Džumhur je u SAD stigao kako bi nastupio na US Openu, gdje ga u prvom kolu čeka Srbijanac Dušan Lajović.

S druge strane, kao što je već poznato, Musa se nalazi u New Yorku nakon što je postao igrač Brooklyn Netsa.

Naši sportisti su se sastali na Manhattanu u New Yorku te su se fotografisali, Džumhur je fotografiju objavio kao story na Instagramu, a isto je učinio i Musa.

Više hiljada migranata trenutno se nalazi u BiH, a mnogi od njih spavaju pod vedrim nebom i žive u teškim uslovima očekujući da će se uskoro prebaciti u zemlje EU. To je za sada skoro pa nemguće, budući da hrvatska policija ne dozvoljava ulazak migranata na teritoriju ove zemlje.

BiH se još uvijek teško nosi sa migrantskom krizom. Imajući u vidu da će za mjesec nastupiti hladnije vrijeme a za nekoliko mjeseci zima, postavlja se i pitanje hoće li vlasti uspjeti smjestiti sve migrante u zatvorene prostore.

Procjenjuje se da će u BiH tokom zime ostati preko 4.000 migranata.

Zabrinutost u vezi sa ovim potencijalnim problemom izrazio je i Peter Van der Auweraert iz Međunarodne organizacije za migracije u BiH.

“Mi moramo ubrzati proces smještaja ovih ljudi, jer ćemo u suprotnom imati ljude koji spavaju na otvorenom dok pada snijeg. Bit će to utrka s vremenom. Živjeti u takvim uslovima nije prihvatljivo ni tokom ljeta, a kamoli zimi”, rekao je Van der Auweraert.

BiH je pojačala nadzor nad granicama sa Srbijom i Crnom Gorom, ali to se do sada nije pokazalo dovoljnim. Procjenjuje se da u BiH još uvijek sedmično ulazi između 400 i 500 migranata. Većina migranata koji su u BiH i dalje se nalaze u Krajini.

Volonteri na terenu ističu da je situacija i dalje teška, te da nema dovoljno pomoći države.

“Mi smo u protekla četiri mjeseca iscrpili sve naše resurse. Samo bog zna šta će se desiti u narednom periodu”, rekao je Abdulah Budimlić, iz Crvenog križa u Bihaću.

Stanovnici Krajine navode da je državna vlast prepustila lokalnim zajednicama da se same bore sa ovim problemom.

“Za mjesec dana dolazi hladnije vrijeme i mislim da ćemo i dalje biti prepušteni sami sebi da rješevano situaciju sa migrantima”, rekao je Halid Dedić iz Bihaća.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je da je BiH od EU dobila 6 miliona eura pomoći za migrantsku krizu.

“Mislim da ćemo imati dovoljno vremena da smjestimo migrante u prihvatne centre, da bi oni zimu mogli dočekati u humanim uslovima”, rekao je Mektić, prenosi AP.

Predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona i organizacije Save the Children za Sjeverozapadni Balkan potpisali su jučer (četvrtak, 23. augusta ) Memorandum o suradnji u oblasti ranog rasta i razvoja djece, a u okviru projekta “Jačanja socijalnog uključivanja- jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece Sjeverozapadnog Balkana 2016-2018”.

Cilj projekta je omogućiti svoj djeci predškolski odgoj i obrazovanje u godini pred polazak u školu a u skladu sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju BiH. U prvoj fazi u školskoj 2018/19. godini planira se otvaranje i opremanje 8 centara i 15 učionica za rani rast i razvoj, a projektom bi u ovoj godini trebalo biti obuhvaćeno 250 djece. Pored toga, planirana je specijalistička obuka za profesionalce koji će primjenjivati Obavezni program. Za ovu intervenciju, Save the Children će osigurati finansijsku podršku u iznosu od 151.000 KM. „Cilj ovog projekta je omogućiti predškolski odgoj svoj djeci, posebno onima koji ne mogu ići u redovne vrtiće, iz socijalno ugroženih porodica, iz romskih porodica ili iz ruralnih odnosno područja udaljenih od grada i gradskih vrtića. Istraživanja su pokazala da djeca koja pohađaju predškolsku nastavu ostvaruju znatno bolje rezultate, a naš je cilj i obaveza da svoj djeci osiguramo jednaka prava, kazao je Ahmed Pjano, diretor Save the children za realizaciju programa za Sjeverozapadni balkan.

Save the Children za sjeverozapadni Balkan već 11 godina podržava pristup kvalitetnom programu ranog rasta i razvoja, doprinoseći kreiranju jednakih mogućnosti za sve dječake i djevojčice predškolskog uzrasta. I narednih će godina podržavati ovaj projekt a planira se da samim projektom bude obuhvaćeno što više djece.

„U projektu ce raditi nastavnici razredne nastave koji su sada na spiskovima tehnološkog viška. Tako da ćemo ovim projektom rješavati i njihov status. Djeca ce dobiti neophodno znanje za polazak u školu, socijalizaciju i navikavanje na školske obaveze, a roditelji ce sigurno biti sretni kada vide kako njihova djeca stiču nove prijatelje i nova znanja. Dakle korist od samog projekta je višestruka. Centre smo rasporedili po školama području cijelog Unsko-sanskog kantona tako da obuhvatimo što više djece iz područja udaljenih od grada, kazala je Albijana Trnavci, sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona.

Tokom septembra počet će obuka nastavnika i opremanje učionica po školama a sredstva za nabavku opreme osigurao je Save the children. Nastava ce se održavati od februara do juna naredne godine u posebno opremljenim učionicama po školama. Trajat će tri sata četiri puta sedmično, odnosno svako dijete mora proći minimalno 150 sati nastave u predškolskom odgoju i obrazovanju.