Službenici Jedinice granične policije Hum danas su lišili slobode dvojicu državljana BiH.
Na MGP-u Hum prilikom ulaska u BiH utvrđeno je da pedesetšestogodišnjeg E.Č. potražuje Općinski sud u Zenici zbog kaznenog djela “prikrivanje”. Predan je službenicima Sudske policije sudova u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, priopćeno je iz Granične policije BiH.
Provjerama tridesetšestogodišnjeg S.J., prilikom izlaska iz BiH, utvrđeno je da ga traži Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona 10 zbog kaznenog djela “prevara”. Bit će predan nadležnom organu.
Pripadnici JGP Dobrljin na MGP-u Kostajnica 1.2..2018. prilikom ulaska u BiH lišili su slobode četrdesetsedmogodišnjeg državljanina BiH. Utvrđeno je da A.T. potražuje Općinski sud u Bihaću zbog kaznenog djela „krađa“. Predan je službenicima Sudske policije Bihać.
Isti dan na MGP-u Gradiška prilikom ulaska u BiH lišen je slobode dvadesetosmogodišnji državljanin BiH. Utvrđeno je da S.M. potražuje Osnovni sud u Banjaluci zbog kaznenog djela „teška krađa“. Predan je službenicima Sudske policije Banja Luka.
Na Međunarodnom aerodromu Tuzla 1.2.2018. na letu za Stockholm kontrolom putovnica utvrđeno je da B.R. (1989.) potražuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo zbog kaznenog djela „teška krađa“. Ovaj državljanin BiH lišen je slobode i predat službenicima Sudske policije sudova Tuzlanskog kantona.
Mnoge je snijeg zatrpao i iznenadio jutros u Krajini. Građani već redovito na društvenim mrežama p(r)ozivaju da ih je “iznenadio snije u februaru”, međutim iako je prema Odluci Grada Bihaća kažnjivo neodržavanje dijelova ispred stambenih objekata i poslovnih prostora, mnogi jutros čekaju na zimske službe, a da nisu svojim primjerom i obavezom pokazali to.
Potpuno je normalno bilo čišćenje snijega, no danas i u tom segmentu društvo ima potpuno drugačiju dimenziju.
Svima, koje je snijeg iznenadio, koji ne ispunjavaju svoju obavezu, danas su dobili uputstvo i objašnjenje, da se trgnu iz udobnih i toplih fotelja, da mobitele i društvene mreže zamijene lopatom.
Sabahudin Šušnjar, RVI, prikovan je za kolica, dugogodišnji igrač KIK Una-sana iz Bihaća, jutros je uzeo lopatu u ruke i očistio dvorište.
Ovo i nije senzacionalna vijest, koliko društveno koristan pokušaj ovog Krajišnika da na vlastitom primjeru pokaže da nije sve tako sivo, već da vlastitim trudom i zalaganjem iako niz prepreka postoji, može se sve.
Biscani.net portal je krajem 2017. godine pokrenuo anketu na pitanje gdje je najbolja pizza u gradu, a istu smo upravo zaključili te donosimo rezultate u nastavku.
Naime, na pomenutoj anketi je učestvovalo gotovo 17.000 korisnika koji su dali svoj glas najomiljenojoj pizzeriji, koja im upravo priređuje najukusniju pizzu u našem gradu.
Prema glasovima čitatelja Biscani.net portala:
Prva tri mjesta su osvojili sljedeći, a rezultati, do trenutka objave vijesti, glase ovako:
CITY – 2822 glasa
ASA – 2753 glasa
Bella Italija – 2271 glas
Kao što rezultati pokazju, prva i druga pizzerija su bili u užarenoj utrci za prvo mjesto, ali je na kraju ipak veliki pobjednik pizzerija CITY koja ima samo 69 glasova više od drugoplasirane pizzerije ASA.
Donosimo i nastavak rezultata:
4. SUNCE – 1539 glasova
5. Kartal – 1188 glasova
6. Belvedere – 1116 glasova
7. Hajat – 1065 glasova
8. TC Bingo – 955 glasova
9. Amfora – 952 glasa
10. Hotel Park – 812 glasova
11. Emporium – 686 glasova
12. Nije navedena lokacija – 546 glasova.
Ukupno glasova: 16,705
Biscani.net portal se zahvaljuje čitateljima na učešću na anketi.
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine objavila je novu listu najvećih dužnika po osnovu poreza na dodatnu vrijednost
Kao što je slučaj bio i prethodnih nekoliko mjeseci, kompanije na vrhu liste nisu mijenjale raspored, ali jesu iznose koje po ovom osnovu duguju Bosni i Hercegovine.
Prema listi s podacima zaključno s januarom 2018. godine, najveći dužnik državi po osnovu PDV-a je Kantonalno javno komunalno preduzeće GRAS Sarajevo, a slijede МБ – КЕКЕРОВИЋ д.о.о. i Đuša d.o.o. Fojnica.
Kako piše u pojašnjenju UIO, nakon što je 01. januara 2014. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, prvi od uspostave Uprave za neizravno oporezivavnje BiH, stekli su se zakonski uvjeti za javno objavljivanje imena dužnika, koji imaju neizmirene obaveze po osnovu PDV-a, trošarine i carine.
Pored javne objave dužnika, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, kojeg je na prijedlog UNO i Upravnog odbora UNO usvojio Parlament BiH, naknadni teret prinude je smanjen sa 10 na 5 posto, a zatezna kamata sa 0,06 na 0,04 posto svakog dana zakašnjenja.
Sociolog i humanista Halid Dedić, predsjednik Građanske inicijative Bihać, bivši novinar i penzionisani rukovodilac službe za preodgojni tretman kriminalaca, ne uspijeva naći sluha kod vlasti iako već dvije godine upozorava na egzodus građana koji odlaze van granica BiH za poslom i boljim životom. Tvrdi za Oslobođenje da je propuštena prilika da se nešto na vrijeme poduzme.
– Tada je to bio znakovit proces, poput hunjavice pred gripu, koji je upozoravao da se pred ovim problemom ne smiju zatvarati oči. Mladi ljudi su bili vrlo nezadovoljni svojim položajem. Istraživanja su pokazivala da ih veliki broj kuje planove za odlazak jer ih je 70 posto nezaposleno, jer su i oni sretniji godinama čekali na prvo zaposlenje, jer su visokoobrazovani mladi ljudi radili za plate od 400 KM, jer je politika zapošljavanja bila daleko ispod civilizacijskog nivoa, iz pretkapitalističkog vremena; zapošljavani su samo “svoji” u političkom, mafijaškom, nacionalnom i vjerskom smislu, jer su nacionalne oligarhije državu tretirale kao prćiju čijom zloupotrebom se osiguravaju izborni rezultati.
Glas za “svoje”
Mislili smo da je krajnje vrijeme da se progovori o tome i da se nešto uradi na stvaranju uvjeta da naša mladost ostane ovdje. Nastavak iseljavanja će dovesti Krajinu u stanje u kojem nikada nije bila. Krajišnici su posebno osjetljivi na trajno napuštanje kućnog praga. Prije samo 20-ak godina ovdje je životom plaćan svaki pedalj rodne grude. Da smo tada mi pali, geopolitička karta Balkana bi sasvim sigurno posve drugačije izgledala. Naši podaci i apeli nisu doprli do odgovarajućih adresa i došli smo u situaciju da pojava eskalira. Umjesto stvaranja uvjeta za zapošljavanje mladih i podizanja kvalitete njihovog života, vrijeme je trošeno na političke trgovine i preslagivanje snaga u kantonalnoj vlasti.
Kakve podatke imate o odlascima?
– Izuzetno je teško doći do potpunih i tačnih podataka. Oni, zapravo, i ne postoje. Državne institucije vode parcijalne evidencije koje ne govore mnogo. Zavodi za zapošljavanje mogu reći koliko se nezaposlenih kod njih odjavilo zbog odlaska u samo dvije evropske zemlje sa kojima imaju takav sporazum. Mislim da su to Slovenija i Njemačka. MUP će vam reći koliko je ljudi odjavilo boravak u BiH i jasno je da je to mali broj. Možete dobiti podatak o broju onih koji su se ispisali iz bh. državljanstva. To, međutim, čine samo oni čije zemlje ulaska to od njih traže. I tu je kraj. A naši ljudi su profesori, ljekari i radnici u New Yorku i Chicagu, u Beču i Pragu, stručnjaci i radnici u Irskoj, nordijskim zemljama, u Dubaiju, Kazahstanu, Australiji… Niko ne zna gdje i koliko je naših ljudi iselilo. Onda možete zamisliti kako nevladin sektor dolazi do podataka. Traga se za zvaničnim evidencijama, ali i svim drugim podacima koji moraju imati neku vjerodostojnost. Razmjenjuju se podaci između NVO, razgovara sa ljudima u mjesnim područjima i iseljenicima, traže podaci od službi koje kontroliraju državnu granicu, prevozničkih preduzeća… Možete zamisliti na šta bi ovo ličilo da nema našeg interesa i aktivnosti.
Zašto smo se sveli na to da se prema dijaspori ponašamo kao prema nekome ko dođe ljeti i ostavi pare, a sjetimo je se dva dana pred izbore?
– Mislim da to stanje uopće nije slučajno. To je politika u cijeloj državi. Dijaspora je finansijski moćna. To mnogima unutar države koristi. Poznato je da su se brojni naši sugrađani pokušavali vratiti u svoja mjesta i započinjati novi život ovdje. Susret sa našom administracijom, kriminalom, korupcijom, nepotizmom, stalnim ljuljanjem sistema, općom nesigurnošću i sličnim “vrlinama” bh. društva je mnoge oslobodio želje za povratkom. Pobjegli su nazad i radije trpe tretman kakav imaju.
S druge strane, kod ljudi koji su već decenijama van Bosne i Hercegovine i dalje su u mislima i sjećanjima prisutni razlozi zbog kojih su morali otići: progoni, pljačke, ubijanja, razaranja, mržnja. To ih opredjeljuje da na izborima gotovo redovno glasaju za “svoje”, bez obzira na to kakvi su. A to nekima ovdje odgovara. Dijaspora nerijetko bude slamka koja odluči izbore.
Naše vlasti ne barataju tačnim podacima o dijaspori, svađaju se oko popisa stanovništva iz 2013. iako je veliki broj ljudi i nakon njega napustio zemlju. Kako to komentirate?
– I naša statistika je slična državi. Malo šta dobijete od nje i uglavnom nema podatke koji će pokazati temeljne procese u datom vremenu. Svađe su zbog 200.000 Bošnjaka više ili manje. Na tome se dižu tenzije do usijanja, što je, ustvari, bezobrazna i drska manipulacija sa sva tri naroda u državi. Realno pitanje glasi: kakvu korist imaju Bošnjaci ako ih je onoliko koliko federalna statistika bilježi, odnosno kakvu štetu taj broj čini našim Srbima ili Hrvatima? Nikakvu! To je odgovor. I neće činiti nikakvu štetu ili korist nikome u narednih 50 godina. Pa čemu onda tenzije i larma? I podaci relevantnih međunarodnih institucija i organizacija glase da naše iseljeništvo broji između jednog i čak dva miliona ljudi. Iz BiH to niko ne potvrđuje niti negira. Prema posljednjem popisu, nas je u Kantonu oko 270.000. Od 2013. do 2016. iz našeg kantona je samo u Sloveniju otišlo oko 20.000 ljudi, što je iznad sedam posto stanovništva. Uočljivo je veliko povećanje cifri iz godine u godinu. U nepunoj 2017. otišlo je više od dvostrukog broja za svu 2016. godinu. Njemačka redovno apsorbira sve polaznike varilačkih i drugih kurseva po općinama i gradovima USK-a. Šta je sa drugim zemljama i kontinentima?
Svijet je sve manji
U prednovogodišnjoj posjeti USK-u član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je ponovio već poznat podatak da je Njemačka spremna uposliti 200.000 Bosanaca i Hercegovaca, te da polovinu tog broja možemo uzeti mi, Krajišnici. Nezaposleni, obespravljeni, obeshrabreni i zbunjeni Krajišnici se tome mogu i radovati. Niko im, međutim, neće da kaže da bi tada Kanton postao ledina bez ljudi. Kakve su to demografske politike i kuda, ustvari, idemo?
Zagarantovani minimalac u BiH je 410 KM, mnogi još rade za 380 maraka. Da li su takve plate bitan razlog što se odlazi van?
– Naravno da jesu. Pa nisu Bosanci više nepismeni gorštaci koji žive zadovoljno od milosti prirode. Naši oligarsi zaboravljaju da smo se i u prošloj državi školovali, radili, putovali i upoznavali svijet. Naša mladost se apsolutno brzo i suvereno uključuje u informatičku revoluciju i zna da je svijet sve manji. Brzo uče jezike, uspostavljaju poznanstva sa ljudima širom svijeta. Za mlade nema tajni. Naša mladost sasvim ispravno vrednuje svoju poziciju u bh. društvu. Pokušaji da se izdejstvuju promjene nisu dali rezultat i mladost se racionalno opredjeljuje da ode. To je važna sociološka činjenica. Sutra će biti politička, ekonomska, demografska, životna. Od nje će boljeti glava.
Smije li vlastima biti izgovor da su ljudi uvijek išli raditi u inostranstvo?
– Ne. Ovo je nešto drugo. Ranije su ljudi išli na tzv. privremeni rad. Mnogi su radili u inostranstvu cijeli radni vijek. Ali su porodice živjele ovdje. Ovdje su se djeca rađala i odgajala, kuće su građene i otvarane. Sada ostaje pustoš!
Dana 02.02.2018.godine, PS obratio se D.D.rođen 1957.godine koji je prijavio da se iz kuće vlasništvo Z.F.rođen 1950. godine, čuje vika, galama i pozivi u pomoć. Na lice mjesta upućena patrola koja je zatekla lice Z.F. sa vidim povredama i koji je saopštio da je u kući napadnut od strane NN muške osobe i ženske osobe kojoj zna ime, a koji su mu oduzeli nakon fizičkog napada mobilni telefon i ključeve od putničkog motornog vozila sa kojim su se udaljili u nepoznatom pravcu.
Od strane PS Mrkonjić Grad, vozilo je locirano te su lišeni slobode lica Lj.B.rođena 1995.godine i B.T.rođen 1990.godine, oboje sa područja Kiseljaka. Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Razbojništvo“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Čitaj i ovo:
Sjekirom ubio dvoje Bišćana: Počelo suđenje Aliji Hrustiću koji je ubio bivšu suprugu Azru i Envera Halilagića
U Okružnom sudu u Prijedoru danas je počelo suđenje Aliji Hrustiću (49) iz Kamičana kod Prijedora optuženom da je 27. maja prošle godine u Srednjim Jakupovićima kod Prijedora nožem i sjekirom iskasapio bivšu suprugu Azru Hrustić (35) i Envera Halilagića (41) iz Bihaća kojeg je zatekao s njom.
Podsjećamo, Azra je nekoliko mjeseci ranije napustila Aliju. Sa starijim sinom smjestila se kod jedne starije mještanke u Srednjim Jakupovićima. Vodila je brigu o njoj, a ova joj je zauzvrat dala smještaj. U međuvremenu je podnijela i zahtjev za razvod braka s kojim se Alija nije mogao pomiriti.
U toj kući dogodilo se dvostruko ubistvo. Obdukcija urađena u Zavodu za sudsku medicinu RS u Banjoj Luci pokazala je da je na tijelu Azre bilo 20 rana od noža i sjekire, a na tijelu Halilagića deset više.
Nakon ubistva Hrustić se sam predao policiji u Kozarcu, nakon čega mu je određen i pritvor u KPZ „Tunjice“ kod Banje Luke gdje se i danas nalazi.
Suđenje Hrustiću bit će nastavljeno u februaru.
Suđenje za krvavi pir kod Sanskog Mosta bliži se kraju: Suze i amnezija trostrukog ubice
Suđenje trostrukom ubici Muhamedu Kadiriću (37) u Kantonalnom sudu u Bihaću bliži se kraju. Pomahnitali Kadirić krajem februara prošle godine u svojoj brvnari u blizini porodične kuće kod Sanskog Mosta iz automatske puške ubio je Safeta Kadirića Papu (53), Elkaza Razića (48) i Emira Bajrića, nakon čega se predao policiji. Kadirićev advokat Vojislav Pušac u završnoj je fazi izvođenja dokaza.
Mirna ročišta
Kako saznajemo, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona najavilo je promjenu optužnice, ali ne i njene suštine. Činjenični opis ostaje isti, dok će izmjene ipak biti samo tehničke prirode. Iako porodice ubijenih prisustvuju ročištima, suđenje Kadiriću teče bez ikakvih incidenata.
Njegov branilac otkrio nam je da ubica u sudnici samo plače i tvrdi da se ne sjeća zločina. Inače, prvo vještačenje pokazalo je kako on nije sposoban da prati suđenje, ali je nadvještačenje ipak pokazalo drugačije.
Spremio pušku
Tragičnog dana, ubica je sreo Bajrića, koji je na traktoru vozio đubre, te ga je pozvao u svoju brvnaru na piće. Potom je Bajrić telefonom pozvao komšiju Razića da, također, dođe na piće. Razić je ubrzo stigao, a iza njega i Kadirić Papo.
Optuženi je već ranije spremio automatsku pušku. Na kauču je usmrtio Razića, dok je Safeta Kadirića upucao na podu. Bajrić je, najvjerovatnije, pokušao pobjeći, jer je upucan u leđa na izlazu iz brvnare.
Čudovište kad popije
Mještani su Kadirića opisali kao čovjeka koji se pretvori u čudovište kad pije. Svi su znali da je bio naoružan. Deset dana prije zločina posvađao se s ocem i majkom, nakon čega je napustio kuću i spavao u hladnoj brvnari.
Nekadašnji fudbaler Željezničara i Zrinjskog Goran Marković, ipak, neće pojačati Jedinstvo, piše sportsport.ba.
Iako je proteklih dana trenirao sa federalnim prvoligašem iz Bihaća, sa rukovodstvom Jedinstva ovaj iskusni fudbaler na kraju nije postigao dogovor i odlučio je da se vrati u Srbiju.
U slučaju da je ostao u Jedinstvu, Markoviću bi to bila druga epizoda Pod borićima, s obzirom da je prethodno crveno-bijeli dres nosio u periodu od 2014. do 2016. godine.
“Sa moje strane je postojala želja da se vratim, međutim na kraju nije došlo do dogovora i to je to. Bez obzira, Jedinstvo ostaje klub koji ja mnogo cijenim i momcima koji su sada tu želim puno sreće i da na kraju ostvare cilj. Ja ću se sada posvetiti porodici, a nije isključeno ni da prekinem karijeru ukoliko ne pronađem nešto adekvatno”, kazao nam je Marković.
Marković je, podsjećanja radi, pored Jedinstva još igrao za Čukarički, Zrinjski, Željezničar, Slaviju, Dinamo iz Pančeva.
Uporedo je završila dvije škole, Opću gimnaziju i Srednju umjetničku školu, a upisu na sarajevsku Akademiju scenskih umjetnosti prethodila je diploma Ekonomskog fakulteta u Bihaću.
“Nakon srednje škole me je više zanimala Akademija likovnih umjetnosti, ali nisam položila prijemni ispit. Ekonomiju sam upisala kao alternativu jer sam voljela matematiku. Na posljednjoj godini master studija sam upisala ‘Muzički teatar’ gdje sam se prvi put susrela s glumom. To je bila sudbonosna ‘ljubav na prvi pogled’ i odlučila sam sakupiti hrabrost i izaći na prijemni ispit na Akademiji scenskih umjetnosti. Položila sam iz prvog pokušaja i nisam se pokajala, jer već od kraja druge godine imam profesionalne angažmane”, rekla je Darja.
Danas radi kao freelance glumica, a gluma je, kaže, njen stil života i posao koji se radi lične sreće i egzistencije trudi što bolje obavljati.
“Da bih dobro radila svoj posao moram se informisati, uživati i zadržati ljubav i entuzijazam dok radim, stalno se izazivati i dostojanstveno prihvatati svoje greške, propuste i mane tako što ću otvoreno govoriti o njima, tražiti pomoć i samostalno se truditi da ih što bolje prevaziđem kako bih bila kvalitetna umjetnica, odnosno radnica”, rekla je.
Društvu je potreban kompromis
Darju trenutno gledamo u predstavi Sarajevskog ratnog teatra “Narodna drama” u kojoj, zajedno s Fatimom Kazazić, igra glavnu ulogu. Za Bobana Skerlića, koji potpisuje režiju ove predstave, kaže da je blag, dobroćudan i razuman reditelj kojem je najbitnija istina u teatru.
“Boban najviše insistira na iskrenoj i životnoj igri. Bitno mu je da ispriča priču, a da svako u publici na svoj način protumači ideju predstave”, rekla je.
Foto: H. M./Klix.ba
Predstava “Narodna drama” dotiče se pitanja ljubavi koja, kaže Darja, isto kao i društvene slobode, mora imati kompromis kao preduvjet zdravog odnosa.
“Prevelika presija na individualca donosi razdor, a to je tema naše predstave koja nosi poruku o važnosti borbe za ljubav koja je najbitnija stvar na svijetu. Prava ljubav inspiriše čovjeka da bude bolji, jer smo uz voljenu osobu najbolja verzija sebe. Mislim da jedino ljepota može spasiti svijet od propasti. Ne fizička, već ljepota misli, manira, ponašanja, pronalazak plemenitih osjećanja, blagost i razumno ophođenje u svakodnevnici. Mjera za slobodan život, pa tako i za slobodnu ljubav, je kompromis onog dioniskog i apolonskog u karakteru, ponašanju i navikama. Da bi se uspostavio taj kompromis ljudi moraju biti mnogo razumniji, diplomatski razmišljati, biti obrazovaniji i nalaziti rješenja, a ne iznova ukazivati na propuste. Nama Balkancima ne fali Dionis, ali bilo bi lijepo da nas Apolon posjeti s vremena na vrijeme”, rekla je.
Publika je imala priliku upoznati je i kroz predstave “Elizabeta Bam” i “Prosjačka opera” u Narodnom pozorištu Sarajevo, predstavu Ulysess teatra “Antigona- 2000 godina poslije”, ali i brojne studentske predstave na Otvorenoj sceni Obala. Prošle godine snimila je dva muzička spota za Sony Entertaiment, za svjetski popularnog DJ-a Alana Walkera, a s još nekoliko bh. glumaca pojavljuje se i u novom spotu Lepe Brene.
“Haris Dubica me kontaktirao nakon što je pogledao moj autorski video ‘Fraktal’ koji sam radila zajedno s fotografkinjom Majom Topčagić u svrhu slavljenja prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Objasnio mi je šta bi bio moj glumački zadatak u Breninom spotu. To mi se svidjelo i pristala sam. Haris voli i želi raditi s glumcima, stalo mu je da su spotovi kvalitetni i bez šunda. Podržavam njegov rad”, rekla je.
Uskoro u predstavi “Nije čovjek ko ne umre”
Potvrda Darjine svestranosti je i linija nakita Martad koju je nedavno pokrenula sa svojim ocem, a kojoj se uskoro planira dodatno posvetiti.
Foto: D. S./Klix.ba
“Po cijeli dan sam u pozorištu, a ono malo slobodnog vremena što imam koristim da spavam, jedem i da se okupam. Bukvalno. Ekonomija je ipak mnogo utjecala na mene, tako da se vidim u ulozi ‘poslovne umjetnice’, odnosno umjetnice koja aktivno radi na razvoju svoje karijere ne čekajući da joj posao padne s neba”, rekla je.
U narednom periodu publika će imati priliku gledati je i u predstavi “Nije čovjek ko ne umre”.
“Premijera je predviđena za kraj februara u Kamernom teatru. Radi se o predstavi studenta režije Boriše Ćurića i radujem se sto ću prvi put stati na daske Kamernog teatra”, rekla je Darja na kraju razgovora za Klix.ba.
Pripadnici Granične policije BiH od 1. do 26. januara 2018. otkrili su 132 državljana zemalja visokog migracijskog rizika koji su pokušali ili bh. granicu prešli ilegalno.
Riječ je o 42 državljana Sirije, 18 Pakistana, 14 Palestine, devet Afganistana, osam Maroka, sedam Alžira, po četiri Iraka i Irana, po dva Libije, Indije i Turske, jedan Tunisa i 19 osoba s područja Kosova.
Uz navedeno, krajem 2017. i početkom 2018. najmanje 210 osoba je spriječeno da uđu u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji između dvije zemlje, van graničnih prelaza.
Ilegalne migrante službenici GPBiH otkrivaju svakodnevno. U zadnjih nekoliko dana otkriveno je više grupa na području Trebinja, Foče, Višegrada i Zvornika. Među njima bilo je i maloljetnika.
„Postupajući prema operativnim planovima, sukladno raspoloživim resursima, pripadnici GPBiH obavljaju patrole, nadzor i osmatranje, prikupljaju obavještajno-sigurnosne podatke, postavljaju zasjede i kontrolne punktove, te provode operativne akcije i mješovite patrole uz granicu BiH sa susjednim zemljama. Prema ilegalnim migrantima postupa sukladno međunarodnom humanitarnom pravu”, zaključio je Zoran Galić, direktor GPBiH.
Jedna od metoda prevencije ilegalnih migracija je zaprečavanja mjesta mogućeg prelaska državne granice van graničnog prijelaza. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o zaprečavanju 26 novih lokacija na zajedničkoj granici, od čega 25 na teritoriji RH i jedna na teritoriji BiH, koja je u postupku realizacije.
Projektom „Zaprečavanje sporednih puteva pogodnih za ilegalni prelazak državne granice između BiH i Crne Gore“ identificirane su 44 lokacije pogodne za ilegalne prelaske državne granice, od čega su 22 zapriječili bh. nadležni organi, a 22 lokacije nadležni organi Crne Gore. Između BiH i Srbije realizuju se aktivnosti zaprečavanja i identifikovano je 13 lokacija koje trebaju biti zapriječene.
„GPBiH, sukladno zaključku Savjeta ministara BiH donesenim na sjednici 30.8.2017. godine, u proračunu za 2018. godinu planirala je financijska sredstva za relizaciju Projekta, čijom realizacijom će biti zaprijećene identifikovane lokacije na teritoriji BiH”, izjavio je Galić.
Dodao je da se prilikom ulaska ili izlaska iz BiH ilegalni migranti najčešće kreću pješke zaobilazeći granične prijelaze. Granicu pokušavaju prijeći u manjim grupama koristeći navigacijske uređaje. Najveći broj slučajeva otrkiven je na području Istočne Hercegovine zbog čega je Jednici granične policije Trebinje iz drugih organizacijskih jedinica GPBiH preusmjeren dodatan broj službenika i specijalističke opreme.
Kada je riječ o pokušajima ilegalnog izlaska iz BiH najveći broj slučajeva evidentiran je na području Bihaća i Velike Kladuše, a u zadnje vrijeme i na području Posušja, Čapljine i Gruda. Prilikom pokušaja izlaska iz BiH karakteristični su slučajevi državljana Turske koji zloupotrebljavaju bezvizni boravak u BiH pokušavajući ilegalno ući u Hrvatsku.
Udobne fotelje za prijavljene, hapšene i optužene.
Kako izgleda krajiško udomljavanje sumnjivih kadrova, od bolnica do ambasada?
Prevare, iskorištavanje položaja, kršenje Ustava, bogaćenje na račun građana koji bi morali zakonima biti zaštićeni zbog toga se prošle godine hapsilo u Krajini.
Kamere magazina MREŽA ponovo u Krajini. Više u video prilogu ispod:
