Budžet USK mogao bi se naći na sjednici Skupštine sredinom fabruara, potvrdio nam je predsjedavajući Skupštine USK. Nakon što je nedavno okončana javna rasprava o Nacrtu, sada se očekuje da Ministarstvo fianisija predloži Vladi konačnu verziju, a koja bi ga potom uputila u Skupštinu USK. Dok u SDA smatraju da će budžet stupiti na snagu i prije 31. marta, kako je posljednjih godina postala praksa u opoziciji, očekivano, smatraju da će se budžet ponuditi kada se postojeća većina dogovori oko, za njih, izbornog budžeta.

Iako sa sigurnošću ne može reći, predsjedavajući Skupštine Nijaz Hušić očekuje da bi se o budžetu moglo raspravljati sredinom februara.Više od mjesec dana poslanici Skupštine nisu se sastali i za sada nemaju veću potrebe dok se budžet ne uputi u skupštinsku proceduru,dodaje Hušić

Hušić vjeruje da se neće doći u situaciju da se budžet usvaja pred kraj Odluke o privremnom finansiranju. Slaže se, međutim, da se budžet mogao donijeti krajem 2017., ali u međuvremenenu su se desili transferi sredstava od višeg nivoa vlasti te se htjela, dodaje, ispoštovati procedura javne rasprave.

Zašto se ne sazivaju sjednice Skupštine u opozicionom SDP ne znaju, ali su, kažu, znali da budžet neće biti donesen na vrijeme.

Pedsjednik Kluba SDA u Skupštini ističe da ne postoje nikakve zakulisane radnje. Za njega nema ništa neobično što budžet nije usvojen. Procedura je zadovoljena i financijska stabilnost Kantona osigurana kroz tromjesečno privremeno finansiranje. Podsjeća da su sve parlamentarne stranke u protekle tri godine učestvovale u donošenju budžeta i to krajem marta.

Kada se budžet nađe na dnevnom redu, biće dovoljno poslanika koji će ga podržati,uvjerava predsjedavajući Hušić. Dešavanja, prije svega ona u redovima ove stranke u Bužimu nisu se, ako je suditi prema izjavi Hušića, odrazila na rad Kluba koji, tvrdi, u posljednje vrijeme djeluju jedinstveno.

U subotu, 27.01.2018 godine u Bihaću izvršena je provala u kuću vlasništvo K.N. (61) iz koje je otuđen zlatni nakit.

Izvršen je uviđaj, a iz policije navode da je u toku rad na pronalasku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe.

“Pripadnici Policijske stanice Bihać rade na pronalasku izvršioca ili izvršilaca ovog krivičnog djela teške krađe, a materijalna šteta bit će naknadno utvrđena”, saopćeno je iz PS Cazin.

Pored ovog slučaja u Bihaću, pripadnici policije su evidentirali još dva krivična djela “Teška krađa” na području Unsko-sanskog kantona i to u Cazinu i Sanskom Mostu.

Vlada Unsko-sanskog kantona obezbijediće u budžetu 300.000 KM za izgradnju pristupnih rampi po projektu Željeznica Federacije BiH, potvrdio je premijer ovog kantona Husein Rošić.

– U narednoj sedmici kreću radovi, uprava Željeznica će posjetiti Kanton. Ja vjerujem da ćemo u naredna dva-tri mjeseca imati završenu kompletnu elektrifikaciju Unske pruge, kazao je premijer Rošić.

Firma Step d.o.o. Sarajevo pobijedila je na međunarodnom tenderu za izvođenje radova na elektrifikaciji dijela Unske pruge od Blatne do Bihaća, u ukupnoj dužini od 47 kilometara. Radnici trenutno prebacuju opremu u Krajinu.

Po završetku elektrifikacije, Željeznice FBiH će nakon 27 godina ponovo uspostaviti putnički promet i to bh. talgo-vozom na relaciji Sarajevo – Bihać. Time će ispuniti najavljeni cilj povezivanja svih većih bh. gradova u jedinstvenu putničku mrežu.

– To će omogućiti i nove razvojne projekte koji će biti u funkciji građana i bh. privrede, saopćeno je iz ŽFBiH.

/ARHIVA

Premijer Rošić sretan je, kako kaže, najviše zbog studenata iz Unsko-sanskog kantona koji inače autobusima putuju za Sarajevo. Uprava Željeznica još nije napravila kalkulaciju cijene karte, ali je sigurno da će biti jeftinija od autobusne. Prednost je i udobnost putovanja talgo-vozom, a minus je svakako činjenica da će takvo jedno putovanje od Bihaća, preko Banje Luke, do Sarajeva biti jako dugo.

Opozicija ne vidi veliku korist samo u putničkom saobraćaju.

– Bojim se da će malo ko putovati tom linijom, a ako Željeznice Federacije žele da učine pravu stvar za bh. privredu, onda moraju provesti Sporazum između BiH i Hrvatske o korištenju i održavanju pruge Bihać – Knin iz 2001. godine, smatra Željko Mirković (SDP).

Naime, Unskom prugom od Knina do Bihaća prevožena je veća količina roba nego u cjelokupnom pružnom saobraćaju Federacije.

SARAJEVO, BIHAĆ – Vozači u BiH za prethodnih nekoliko godina, a zaključno sa 2017, zbog neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje duguju čak 19,72 miliona maraka!

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) “Nezavisnim” je potvrđeno da vozači u Federaciji BiH prema prekršajnim nalozima izdatim sa statusom “prekoračeni rok plaćanja”, odnosno statusom “kazne koje nisu plaćene” duguju 12,2 miliona KM, u Republici Srpskoj 6,8 miliona i u Brčko distriktu 720.000.

Veliki problem, kako ističu naši sagovornici, predstavljaju i stranci koji  dođu u BiH, te voze tuđa vozila i prave veliki broj prekršaja za koje se ne može izvršiti naplata.

U Kantonu Sarajevo samo u prvih 15 dana ove godine izdato je 1.300 kazni, a od toga više od 400  glase na strance. Iz MUP-a KS nam je potvrđeno da su u 2017.  izdali 187.285 prekršajnih naloga, a da su naplaćena njih 151.952.

To znači da je nenaplaćeno 35.333 naloga, što su višemilionski dugovi s obzirom na to da se kazne kreću od 30 do 1.000 KM.

Na području Unsko-sanskog kantona tokom protekle godine zabilježeno je 137.000 saobraćajnih prekršaja koji se odnose na prekoračenje dozvoljene brzine, a zanimljivo je kako se čak 63 odsto učinjenih prekršaja odnosi na vozila sa stranim registarskim tablicama.

“Naš sistem video-nadzora i radarske kontrole na području ovog kantona evidentirao je 87.000 saobraćajnih prekršaja čiji su vinovnici vozila sa inostranim registarskim oznakama”, kazala je Snežana Galić,  portparol policije USK za “Nezavisne”.

Također, zanimljivo je i kako su vozači stranih vozila najneurednije platiše kazni, tako da je, prema podacima policije u USK, protekle godine ostalo nenaplaćeno više od 250.000 maraka, a najveći broj njih, silom zakona, vremenom zastarijeva i nije ih moguće naplatiti.

Jedan od problema odnosi se i na strane državljane koji iznajmljuju vozila kojima onda čine saobraćajne prekršaje.

Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, u prošloj godini je zbog  prekršaja u saobraćaju izrečeno kazni od 887.550 KM. Od ostalih mjera koje su policijski službenici preduzimali u ovom kantonu treba napomenuti i podatak da je iz saobraćaja tokom 2017. isključeno 1.210 vozila, uglavnom zbog neregistrovanosti ili tehničke neispravnosti. Također, iz saobraćaja je isključeno 1.479 vozača zbog vožnje pod uticajem alkohola i 565 vozača zbog upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita.

Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH, ističe da je nenaplativost prekršaja dugogodišnji problem koji se sporo i teško rješava, te da su najveći problem  vozači koji najčešće nisu vlasnici auta.

“Problem su i entitetski zakoni o prekršajima. Evo, recimo, u FBiH ne možete naplatiti kaznu nekome ko nije zaposlen i ko je na birou. Pa je u FBiH  bio slučaj da je jedan čovjek po osnovu prekršajnih  kazni dugovao  više od 40.000 KM”, kaže Novaković.

Zbog slabe naplativosti prekršajnih kazni kada su u pitanju nepoštivanje saobraćanjih znakova, te prekoračenje brzine i vožnja u alkoholiziranom stanju Vijeće ministara BiH nedavno je utvrdilo Prijedlog  zakona o dopunama Zakona o prekršajima, čiji je cilj da se usklade propisi koje primjenjuju ovlaštena tijela i sudovi prilikom izricanja prekršajnih sankcija.

“Dopune zakona korak su naprijed u otklanjanju uočenih nedostataka u vezi sa evidentiranjem naplaćenih novčanih kazni i obezbjeđivanju uslova za praćenje njihove naplate kod izdavatelja prekršajnog naloga”, rečeno je u Vijeću ministara.

Uz predstavnike Ministarstva pravde u kreiranju novih zakonskih rješenja učestvovali su predstavnici državnih ministarstava finansija i trezora, komunikacija i prometa,    Granične policije, Uprave za indirektno oporezivanje, IDDEEA i Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Dugovanja za protekle godine

• 12,2 miliona Federacija BiH
• 6,8 miliona Republika Srpska
• 720.000 Brčko distrikt

Privreda Unsko-sanskog kantona bilježi povećanje izvoza u protekloj godini za 14 posto u odnosu na 2016. godinu, dok se istovremeno bilježi pad fizičkog obima industrijske proizvodnje za 2,5 posto, podaci su Privredne komore USK.

Prema riječima Nihada Šušnjara, sekretara ove komore, u prošloj godini došlo je do zatvaranje jednog broja poslovnih subjekata, ali su istovremeno postojeći radili s povećanim kapacitetima, što je naposlijetku dovelo do porasta izvoza, posebno u oblasti metaloprerađivačke proizvodnje.

Šušnjar ističe kako je ovdašnji izvoz u najvećoj mjeri usmjeren ka zapadnoevropskom tržištu, te da je porast proizvodnih aktivnosti posebno zabilježen u manjim sredinama kao što su Bužim, Ključ i Velika Kladuša.

“To je rezultat značajnijeg investiranja u ove lokalne zajednice, što se odmah odrazilo i na statističke pokazatelje. Primjera radi, samo u Ključu izvoz je povećan za 250 puta u odnosu na raniji period, a to treba zahvaliti pokretanju pogona firme ‘Prevent’ u toj općini”, istakao je Šušnjar.

Prema njegovim riječima, najbolje rezultate bilježe ovdašnja preduzeća iz oblasti metalske industrije, čije je ukupno učešće u izvozu 60 posto, dok ostatak otpada na drvoprerađivačku i prehrambenu industriju.

Šušnjar je istakao kako je protekle godine zabilježen porast broja zaposlenih lica, kojih trenutno na području USK ima oko 34.000, ali je broj nezaposlenih lica još uvijek mnogo veći i radi se o brojci od oko 46.000 osoba.

“Na području USK u protekloj godini nije bilo značajnijih investicija i to je ono što treba promijeniti ako se želi značajniji ekonomski razvitak. Trenutno, od deset kantona u Federaciji BiH, Unsko-sanski kanton je po indeksu razvijenosti na nezahvalnom osmom mjestu”, rekao je Šušnjar.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić zatražio je od nadležnih institucija da privremeno zabrane rad pogona za proizvodnju peleta FPG, u naselju Ripač, sve dok se ne otklone nedostaci zbog kojih ovo postrojenje zagađuje životni okoliš i ugrožava zdravlje mještana.

Fazlić kaže kako se već godinama stanovnici Ripča žale na ovaj problem, ali da do sada ništa nije urađeno kako bi se on riješio.

“Građani Ripča već godinama ukazuju na ovaj problem i mi kao lokalna zajednica koja nema nadležnost u dijelu inspekcijskog nadzora i sankcionisanja tražimo od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, resornog ministarstva, Vlade i MUP-a USK da poduzmu zakonom propisane mjere i riješe ovaj problem jer je evidentno da je u ovom slučaju prekršen niz propisa i zakona, a u konačnici mještani Ripča ispaštaju zbog toga”, istakao je Fazlić.

Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Nihad Mujkić potvrdio je kako su posljednjih godina u nekoliko navrata intervenisali na osnovu pritužbi građana, ali da vlasnici peletare nisu ispravili evidentirane nedostatke.

“Nakon brojnih pritužbi i evidentnih dokaza da nivo buke prelazi dozvoljene parametre, kao i nivo zagađenosti zraka, inspekcija će poduzeti sve potrebne mjere, o čemu ćemo obavijestiti nadležne institucije”, rekao je Mujkić.

Prema riječima mještanina naselja Ripač Đulage Smajića, pomenuta fabrika je počela s radom prije nekoliko godina, a od tada datiraju i njihovi problemi.

“Prilikom otvaranja rekli su kako posjeduju savremenu tehnologiju, te da nema opasnosti za okoliš i ljude. Međutim, ova fabrika sem peleta proizvodi dim i prašinu koji nas truju, kao i neizdrživu buku”, kaže Smajić.

Štetne posljedice rada fabrike, kako je istakao, najbolje se mogu vidjeti na krovovima kuća ili automobilima, koji čestu budu prekriveni slojevima prašine.

Komentar iz peletare nismo uspjeli dobiti, a tamo su nam rekli kako se direktor i radnici nalaze na kolektivnom godišnjem odmoru.

Portal USN je u proteklom periodu u više navrata pisao o bivšoj Gradskoj izbornoj komisiji, o udruživanju članova protiv tadašnjeg predsjednika, pisma prema CIK-u, pa o njihovom iznenadnom kajanju i međusobnom pomirenju.

To nije bilo dovoljno da Centralna izborna komisija spriječi proceduru izbora kompletne Gradske izborne komisije u Bihaću.

Oni koji redovno prate rad Gradskog vijeća, nikako se ne mogu oteti dojmu kako rukovodstvo Gradskog vijeća na čelu sa predsjedavajućim Župom, i sekretarom Vijeća Ibrahimpašić Zlatom nije u stanju ispoštovati osnovne propise i pravila kada je u pitanju funkcioniranje rada Gradskog vijeća.

Naime, USN je nekoliko puta kritizirao predsjedavajućeg Župu Davora kako zloupotrebljava poziciju i nedozvoljava vijećnicima da obavljaju jednu od svojih osnovnih funkcija, a to je njihovo aktivno učešće u kreiranju propisa kroz inicijative. Na desetine inicijativa nikada nije ugledalo svjetlo dana, a uz predsjedavajućeg, svoju odgovornost nosi i sekretar Gradskog vijeća Ibrahimpašić Zlata.

Prilikom razrješenja bivše Gradske izborne komisije, vijećnici su pitali sekretara vijeća koja je svojevremeno i predsjedavala Gradskom izbornom komisijom, “Da li članovi Komisije koji su bili u Komisiji koja je smijenjena, imaju pravo ponovo na kandidiranje i izbor?”, tada je sekretar odgovorila jasno NE.

Izvori bliski našem portalu su kazali kako je Komisija za izbor zatražila potvrdu ovog stava sekretara od strane CIK-a, međutim, iz Sarajeva je došao potpuno suprotan odgovor.

O imenima i prezimenima članova nećemo trošiti vrijeme, a vrijeme će pokazati sposobnost ove novoimenovane Komisije da radi zadani posao.

U prilogu pogledajte Odluku, ali i bodovanje članova:

– Vraćam se u ponedjeljak žešći nego ikad, budi dio žešćeg – najavio je u petak na svom društvenom profilu Edin Delić Pixi, nakon što je na kraće vrijeme bio povučen iz etera Radio Bihaća.

Pixi je legedarni radijski voditelj, čije riječi često znaju zasmetati onima na Vlasti, zapravo i sam sebe nekada provocira u emisiji “One man show”, ali je bitno da gradu Bihaću i svim slušaocima on uvijek daje 100 % od sebe.

Njegov glas i pomalo otkačeni stav postali su nacionalno blago u teritorijalnom opsegu kojeg pokrivaju radijski talasi. Nedostajao je, naročito preostalim rokerima koji mu žele sretan povratak i zbog muzike koju pušta.

Zato uživajmo u društvu Edia Delića Pixija dok ga “Angela Merkel nije udomila” inače će naš radio, kao i prošle sedmice, biti sav u ritmu Miligrama.

Alimentacioni fond ove godine trebao bi zaživjeti u Republici Srpskoj (RS). Plan je da iz budžeta fonda bude izdvajan novac u situacijama kada postoje problemi sa isplatom alimentacije, a fond bi pokrenuo proces prinudne naplate od onih koji izbjegavaju plaćanje.

Za razliku od Republike Srpske, u Federaciji još nema najava o osnivanju alimentacionog fonda, iako je zvanična inicijativa za izmjenu propisa kojima bi to bilo omogućeno upućena prije skoro četiri godine. Premda zvanične statistike nema, rezultati jedne ankete, koju su provele nevladine organizacije pokazali su da 80 posto roditelja ne ispunjava obaveze po osnovu alimentacije

Broj razvoda u BiH drastično se povećava iz godine u godinu. Razlozi su različiti, a u 70 posto slučajeva je to teška ekonomska situacija. To je i najčešći razlog zbog kojeg postoje problemi sa isplatom alimentacija.

Samo u posljednjem tromjesečju prošle godine u Bihaću je, prema podacima Centra za socijalni rad, doneseno 36 presuda o razvodu braka, te utvrđene obaveze roditeljskog staranja nad djecom, ali i izdržavanje djece od strane onog roditelja koji ne živi s djetetom. Nažalost, i ova obaveza vrlo često se izbjegava, iako je neplaćanje alimentacije krivično djelo.

U prošloj godini Općinski sud u Bihaću zaprimio je 21 ovakav predmet, od čega je 15 riješeno. Kao najčešći razlog neplaćanja alimentacije navodi se nazaposlenost.

Prema istraživanju nevladinih organizacija, čak 80 posto roditelja u BiH ne plaća alimentaciju, a samo šest posto njih tu obavezu izvršava redovno i savjesno.

Kako bi se zaštitila prava djece i samohranih roditelja, Ženska mreža u BiH, zajedno sa zastupnicama u Federalnom parlamentu , pokrenula je inicijativu za formiranje fonda iz kojeg će država izdvajati novac za alimentaciju roditeljima čiji bivši supružnici istu ne plaćaju, iako su na to obavezni sudskim odlukama. Uključen je i Ured ombudsmena u BiH, kako bi se što prije krenulo u izmjene porodičnog zakona i omogućila uspostava fonda

Za osnivanje alimentacionih fondova u oba bh. entiteta samohrani roditelji bore se već godinama. Ideja je da se iz fonda, odnosno budžeta, nadoknadi alimentacija kada roditelj nije ‘likvidan’. I dok bi u RS-u alimentacioni fond uskoro trebao zaživjeti, u Federaciji još nema konkretnijih naznaka da će se to desiti.

Njegova se kuća nalazi 100 metara od rijeke Gline, koja čini prirodnu granicu između dvije države, pa je izuo tenisice, pregazio je na najplićem dijelu, te se nakon obavljene kupovine vratio kući. Na nesreću ovog 40-godišnjaka, u tom trenutku ga je zatekao zaposlenik PGP Maljevac i odmah ga legitimirao.

Utvrdio je da se radi o državljanu Hrvatske, koji stanuje u blizini te da je zaista išao samo u šoping. Ovaj se branio kako je na obližnjem graničnom prijelazu bila velika gužva, pa je izabrao ovu jednostavniju i bržu opciju, iako je njome prekršio Zakon o nadzoru državne granice, te Zakon o schengenskim granicama.

Nije pomoglo, optužni prijedlog s Maljevca su poslali na Prekršajni sud i tamo ga kaznili po svojoj tarifi. I do sada je prekršajno kažnjavan, između ostalog, zbog istog prekršaja, prenosi krajina.ba.