U okviru 26. Festivala scenskih umjetnosti „Bihaćko ljeto“, sinoć je u sali Kulturnog centra izvedena predstava beogradskog Teatra na brdu, „Petrijin vijenac“. Predstava je rađena u režiji Jane Maričić, a prema romanu Dragoslava Mihailovića, jednom od, kako se smatra najznačajnijih srpskih romana u 20. stoljeću. U predstavi igra Mirjana Karanović, koja je zajedno sa Janom Maričić radila na adaptaciji teksta.

Gotovo pola vijeka je prošlo od snimanja i emitiranja istoimenog filma i serije, u kojoj je ulogu Petrije igrala, tada mlada, glumica Mirjana Karanović. Život Petrije, nepismene i prostodušne žene, stiješnjen je na području centralne Srbije, između sela i malog rudarskog naselja, a vremenski je omeđen događajima iz predratnog, ratnog i poslijeratnog razdoblja bivše Jugoslavije. Glumica Karanović, nakon toliko godina, vratila se ovoj ulozi i ovoj priči, sada s većim životnim i profesionalnim iskustvom.

Govoreći o Petriji, siromašnoj i nepismenoj ženi iz unutrašnjosti Srbije, koju život nije štedio, ni žalio, borkinji koja se ne predaje, krhkoj ženi koja ne odustaje od života, već ga prihvata u svoj njegovoj gorčini. Karanović kaže kako je riječ o ženi koja je živjela težak život, učila teške lekcije i donosila odluke o sebi.

Večeras, osmi dan Festivala, na daskama koje život znače, veliki Zijah Sokolović sa predstavom „Goya“, autora Miroslava Krleže, koju će odigrati na platou Crkve Sv. Ante Padovanskog.

Izvor: rtvusk

Završila je još jedna školska godina. S početkom ove sedmice učenici su na ljetnom raspustu, nastavno osoblje od 1. jula odlazi na godišnji odmor. Učenici su dobili svoje svjedodžbe, uglavnom većina je uspješno okončala godinu. Prvačići su upisani u novu školsku godinu, njih oko 1500. Brojka je zadovoljavajuća ako se uzme u obzir trend smanjenja učenika. U septembru nastavno osoblje radit će prema novim pedagoškim standardima, čije su usvajanje pozdravili i u Sindikatu osnovnog obrazovanja.

Posljednje provjere školskih dnevnika i ostalih dokumenata pred odlazak na godišnji odmor. Prošli petak bio je posljednji nastavni dan za učenike, od prvog jula na zasluženi godišnji odmor odlaze i njihovi nastavnici. Redovna nastava završila je i u bihaćkoj Osnovnoj školi „Prekounje“. Hamza Čarkadžić, direktor spomenute obrazovne ustanove kaže kako su završili sve poslove i obaveze te da predstoji još samo da se privede kraju školska administracija.

Nastavničko vijeće ove škole zadovoljno je uspjehom i vladanjem učenika. Školsku godinu okončalo je oko 540 školaraca sa prosjekom ocjena 4,3. Uz centralnu tu su još dvije područne škole u Pokoju i Bakšaišu. U sastavu Prekounja donedavno bila je i ona u naselju Čavkići. Zatvorena je jer nije imala više učenika. Trend smanjenja u ovoj ali i svim drugim osnovnim školama u USK prisutan je godinama. U „Prekounje“ će na jesen krenuti 50 prvačića što je za 10 mališana više u odnosu na prošlu godinu. Za njih je organiziran prostor za produženi boravak. Za sada se prijavio manji broj roditelja.

U USK do sada je upisano 1448 prvačića, saznajemo od ministra obrazovanja Denisa Osmankića. Konačan broj biti će poznat do početka nove školske godine iako se ne očekuju značajnija odstupanja. Mali je ovo broj prvačića u odnosu na situaciju poslije rata kada su škole bile pune đaka, što je i prema riječima ministra Osmankića činjenica koja upozorava na goruće društvene probleme među kojima je i sve izraženije smanjenje broja đaka u školskim klupama.

Zbog smanjenog broja učenika, nastavnici strahuju za radna mjesta. Liste tehnološkog viška zadnjih godina u školama uobičajena su pojava, a rješenje je dijelom nađeno kroz angažman nastavnika u radu sa djecom s poteškoćama. Sada se očekuje da bi nedavno usvojeni pedagoški standardi u osnovnom obrazovanju mogli ponuditi bolja rješenja i za nastavnike i učenike, smatra uz ostalo Zehra Hadžić predsjednica Sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja.

Ljetni raspust traje do kraja augusta, tačnije učenici se vraćaju u školske klupe prvog septembra, dok će nastavnici i ostalo školsko osoblje ranije početi sa pripremama za novu školsku godinu.

Izvor: rtvusk