Impresivna krajiška biznis-ideja prerasla u vodeću kompaniju drvne galanterije koja je “zaludjela” i Njemačku! Pogledajte priču o “Longwoodu”!
“Longwood” – fabrika pločastog namještaja osnovana je 2019. godine i za pola decenije stasala je u diva koji prednjači u proizvodnji drvne galanterije.
Cazin – krajiški biser – rapidno se razvija. Tome svjedoči i ubrzano razvijanje Poslovne zone “Ratkovac” u čijem se djelokrugu nalazi sjajni “Longwood” – prva fabrika pločastog namještaja u ovom dijelu grada.
“Longwood” – fabrika pločastog namještaja osnovana je 2019. godine i za pola decenije stasala je u diva koji prednjači u proizvodnji drvne galanterije. Isprva su imali tek dvadesetak radnika, a danas taj broj seže do skoro pedeset zaposlenih…
Krajiški namještaj i u evropskim domovima
Ova fabrika u svom širokom asortimanu svojim kupcima nudi i furnirani pločasti materijal koji je izrađen od drveta i upravo zbog toga ima sve prednosti prirodnog materijala: pruža ugodne životne uvjete, zrače toplinom i jednostavni su za obradu i održavanje.
Pozitivna praksa zapošljavanja žena u srednjim godinama – bez prethodnog radnog iskustva, kao i mladih osoba koje tek započinju svoje poslovne karijere izdvaja “Longwood” na tržištu.
Da se radi o visokokvalitetnim proizvodima svjedoči i podatak o stopostotnom izvozu u Njemačku, odnosno u Evropsku uniju.
Pogledajte ovu sjajnu biznis-priču i impresivnu ponudu kompanije “Longwood”.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica zadaje glavobolje bh. građanima: FACE istražio – pogledajte cijene osnovnih životnih namirnica u sarajevskim supermarketima!
Kako je vidljivo iz FACE-ove infografike, cijene jaja, kafe, mesa i osnovnih „sitnih“ luksuza razlikuju se u nekoliko sarajevskih supermarketa. Shodno tome, građani štede čak i tih dvadeset-trideset pfeniga… stanje je toliko loše.
Pogledamo li stanje na tržištu nekretnina, cijene na menijima restorana, kao i cijene u supermarketima i u tržnim centrima, dalo bi se reći da živimo na nekoj svojevrsnom balkanskom Manhattanu. Za državu sa minimalnom prosječnom platom od 1315 KM i iznosom potrošačke korpe od 2895 KM, postavlja se pitanje – od čega građani Bosne i Hercegovine žive?
Inflacija je odavno ustaljena na našem području, a svoj najveći procvat doživjela je 2020. godine u toku korona-virusa, da bi svoj “let” nastavila tokom 2022. izbijanjem rata u Ukrajini, a upravo ona predstavlja najveći u moru problema bh. građana.
Uprkos entitetskim mjerama suzbijanja rasta cijena, poput kampanja „Zaključavamo cijene“ i „Društveno odgovorni“ u bh. entitetu RS, čini se da te mjere više nalikuju kataloškim ponudama nego stvarnom doprinosu rasterećenja životnih troškova građana.
Nedavno objavljeni podaci Saveza samostalnih sindikata BiH pokazuju da je prosječna potrošačka korpa za mjesec maj iznosila 2950,10 KM.
Prema podacima koje je objavio Federalni zavod za statistiku, prosječna plata u Federaciji BiH za mjesec mart iznosila je 1335, 00 KM, dok je minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, iznosila 619 KM. To znači da je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom 45,25%, dok je pokrivenost minimalnom platom samo 20,98%.
Budući da na prehranu odlazi skoro pedeset posto potrošačke korpe, odlučili smo posjetiti četiri tržna lanca u Kantonu Sarajevo i uporediti cijene nekih od osnovnih namirnica.
FACE istražio: Cijene u sarajevskim supermarketima abnormalno visoke
Kako je vidljivo iz FACE-ove infografike, cijene jaja, kafe, mesa i osnovnih „sitnih“ luksuza razlikuju se u nekoliko sarajevskih supermarketa. Shodno tome, građani štede čak i tih dvadeset-trideset pfeniga… stanje je toliko loše.
U prvom sarajevskom marketu, cijena brašna tipa 500 od dva kilograma košta skoro tri KM, a školjka jaja od deset komada preko četiri. Cijena čitavog pakovanja Nescafea košta 9,55 KM, a kilogram krompira košta 1,90 KM. Za kilogram pilećih prsa, bh. građani plaćaju 13,75 KM.
U drugom sarajevskom marketu cijene su pak nešto niže. Cijena Nescafea ovdje košta 7,95, što znači da je za razliku od prethodnog supermarketa cijena niža za 1,50 KM. Kilogram krompira ovdje košta jednu konvertibilnu marku, a dva kilograma brašna su jeftinija za 0,10 pfeniga negoli u prvom. Kilogram pilećih prsa jeftiniji je za dvije konvertbilne marke, odnosno cijena iznosi 11,70 KM.
U trećem supermarketu cijene su prilično kao u drugom. Nescafe košta 6,95 KM. Cijena krompira je varijetetna između prvog i drugog supermarketa i iznosi 1,60 KM. Kilogram pilećih prsa su u ovom supermarketu najjeftinija i iznosi 11,50 KM. Međutim, dva kilograma brašna su u ovom supermarketu najskuplja i košta 3,30 KM.
U četvrtom supermarketu je hljeb najskuplji i košta 2,15 KM, baš kao i šećer, čija cijena iznosi 2,20 KM. Mlijeko je, u odnosu na prethodna tri supermarketa, najskuplje i košta 2,60 KM. Kilogram pilećih prsa košta 13,55 KM.
Bitno je napomenuti da su u ovim četirima supermarketima cijene deterdženta za pranje veša drastično različite, a ponegdje su cijene više za skoro četiri-pet konvertibilnih maraka.
Čavalić: „Potrebna socijalna karta identifikacije što prije“
Inflacija uzima sve više maha, a te posljedice osjećaju i bh. građani koji sve teže žive. Plate obično stagniraju, a cijene rastu. Ipak, ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je najteži period inflacije iza nas i da je situacija bolja u poređenju sa 2022. i 2023. godinom.
„Najteži period inflacije je iza nas. Shodno izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila ove godine, očekuje se pad globalne inflacije na 5,9% i niže. Ovo je manje u komparaciji sa 2022. i 2023. godinom. Novi izazovi se odnose na eventualno usporavanje svjetske ekonomije, energetske krize i inače funkcionisanje svjetskog poretka shodno aktuelnoj geopolitičkoj polarizaciji“, kaže Čavalić za FACE.
Moguće je ostvariti neke uštede za određene proizvode, ali napominjem: taj isti efekt stvara i svaki drugi katalog u trgovini, pod uvjetom da kupite te proizvode. Treba nam manje populizma, a više konkretnih, ‘zvučnih’ reformi”, potcrtava Čavalić.
Čavalića smo pitali kakve su prognoze kad je riječ o inflaciji u BiH do kraja ove godine, te da li se nazire usporavanje rasta cijena ili opadanja cijena osnovnih životnih namirnica.
“Očekuje se minimalna inflacija za ovu i vjerovatno naredne godine. To pokazuju i podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine za prve mjesece ove godine. Zabilježeni rast cijena je oko dva posto. Centralna banka Bosne i Hercegovine također ima slična predviđanja. Međutim, bitno je navesti da to ne podrazumijeva povratak na stare cijene, već prije svega usporavanje trenda inflacije”, ističe Čavalić.
Čavalić je još jednom potcrtao da bi se ekonomska politika trebala bazirati na rastu prosječne i medijalne neto plate.
“Kako bismo povećali životni standard naših građana, fokus ekonomskih politika treba biti na rastu prosječne i medijalne neto plate. Prva se približava 1400 KM, a druga je vjerovatno oko hiljadu KM plus neoporezive naknade. To se može postići kroz fiskalne reforme o kojim pričamo godinama: spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5% u FBiH na nekih 25-27%. Zato treba insistirati na ovim reformama” zaključio je Čavalić u razgovoru za FACE.
Zabrinjavajući je podatak da cijene namirnica rastu i time postaju sve nepristupačnije bh. građanima sa marginalnim finansijskim primanjima. Vlast pod hitno mora sprovesti reforme i skloniti najranjiviju populaciju s rubova siromaštva.
U izraelskim napadima od 7. oktobra prošle godine povrijeđeno je najmanje 86.377 Palestinaca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja u Gazi…
GAZA, 26. juna – U posljednja 24 sata u izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je najmanje 60 Palestinaca, čime je ukupan broj ubijenih od 7. oktobra prošle godine povećan na 37.718, saopštilo je u srijedu Ministarstvo zdravlja u opkoljenoj enklavi, javlja Anadolu.
U saopštenju ministarstva dodaje se da je 86.377 ljudi povrijeđeno u napadima.
“Izraelske snage su u posljednja 24 sata ubile 60 ljudi i ranile 140 drugih u četiri masakra nad porodicama”, saopštilo je ministarstvo.
Dodali su da su mnogi ljudi još uvijek zarobljeni pod ruševinama i na putevima jer spasioci ne mogu doći do njih.
Izrael je optužen za genocid na Međunarodnom sudu pravde, čijom je najnovijom presudom izraelskim vlastima naloženo da odmah zaustave svoju vojnu operaciju u južnom gradu Rafahu.
Biotehnički fakultet u Bihaću danas je upriličio prezentaciju rezultata projekta pod nazivom „Uticaj načina izolacije bioloških aktivnih tvari biljaka na funkcionalnu aktivnost biljnih pripravaka“. Projekt se implementira u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Banjaluci, a sufinansiralo ga je Federalno ministarstvo za nauku sa 8.000 maraka.
Radi se o naučno-istraživačkom projektu Biotehničkog fakulteta u Bihaću, koji se uklapa u koncept razvoja botaničkih suplemenata hrane i farmaceutskih preparata. Riječ je o izazovnom i kompleksnom procesu, koji zahtijeva multidisciplinarni pristup i stroge regulatorne standarde. Profesor Halid Makić kao voditelj projekta i profesorica Aida Džaferović, prodekan za nastavu Biotehničkog fakulteta, naglašavaju ciljeve istraživanja, kao i značaj ovog projekta.
Prezentaciji je pored brojnih učesnika, prisustvovao i rektor Univerziteta u Bihaću Atif Hodžić, koji je govorio o značaju naučno-istraživačkog rada za sve ovdašnje visokoškolske ustanove, kao i o podršci kolegicama i kolegama koji predano rade na razvoju projektnih ideja. Upravo iz tih motiva za nadati se da će podrška naučno-istraživačkom radu iz godine u godinu biti sve veća, te da će svi nivoi vlasti u našoj zemlji, shvatiti njegovu važnost i značaj.
Nesvakidašnja situacija dogodila se u mjestu Grahovo u Velikoj Kladuši, izazvavši pravu dramu u ovoj lokalnoj zajednici.
Prema izjavama komšija koje su svjedočile događaju, u jutarnjim satima, djevojka od oko 27-28 godina došla je u dvorište kuće S.A. i cijelo vrijeme galamila. U jednom trenutku, pozvala je S.A. da izađe u dvorište, tvrdeći da je trudna.
Kada je S.A. izašao u dvorište, fizički je napao djevojku, udarivši je šakom u predjelu lica, nakon čega je ona pobjegla.
Ubrzo je na lice mjesta stigla policijska patrola. S.A. je prema policiji također pokazao agresivno ponašanje, te je odmah lišen slobode.
Prema izjavama komšija za naš portal, navedena djevojka nije iz Grahova, što dodatno komplikuje ovu situaciju koja je uznemirila mještane.
Životni putevi porodicu Bašić odveli su u Hrvatsku, ali zbog životne titule najmlađeg člana porodice, tu su u rodnoj Bosni i Hercegovini.
Pred osmogodišnjim Enisom su dani u kojim će učiti dio po dio Kur’ana i time steći titula hafiza. Još od djetinjstva pokazivao je talenat, piše hayat.ba.
Enis je pokazivao ne samo talenat u učenju Kur’ana, on je pokazivao talenat čitanja. I onda kad smo to vidjeli, probali smo da vidimo da li će proći sa kratkim surama. I onda kad smo vidjeli kako to sve ide prema Amme džuzu, kad je došao do pola, shvatili smo da to treba ići prema kraju. On je naučio Amme džuz bez arapskog pisma, slušajući i pamteći s televizije. Nakon mjesec dana smo ga pitali Amme džuz i vidjeli da ga zna, onda smo krenuli sa sufarom, koju je savladao za dvije sedmice.Krenuli smo sa savjetovanjem drugih ljudi koji su kompatabili da to riješe i da idemo prema hifzu. Tako da smo krenuli sa hifzom, za godinu i po dana smo uspjeli, i došli smo danas u Sarajevo u Gazi Husrev-begov mekteb – kazao je Denis Bašić, otac Enisa Bašića.
Iako je talenat prisutan i primjetan, potrebno je mnogo truda, dodaje on.
Talenat je talenat, ali uz talenat treba raditi. Ja njemu danas kažem da ima novu zadaću – kako ja volim reći novi zadatak, pošto je naučio Kur’an napamet, da održava svoj Kur’an. Enis, moram vam reći, 60-70 posto Kur’ana zna u prevodu – kazao je on.
Porodica vlastitim primjerom pokazuje djeci put vjere. Očeva želja je samo jedna, da Enis bude primjer drugoj djeci.
To je ono što mu ja želim usaditi, da bude primjer drugoj djeci – poručio je otac mladog hafiza, piše hayat.ba.
Islamska zajednica u Hrvatskoj ove godine organizuje jubilarno trideseto međunarodno takmičenje u učenju Kur’ana, a u okviru takmičenja planirana je i hafiska dova za najmlađeg hafiza u Hrvatskoj.
Kulturna manifestacija ‘Bihaćko ljeto 2024’ ulazi u šesti dan raznovrsnih programskih sadržaja namijenjenih građanima i gostima koji uživaju u, ponajprije, scenskoj umjetnosti. Sinoć je na repertoaru Kulturnog centra igrala humoristična predstava „Djelidba“ u režiji Aleša Kurta. Ansambl ‘Kamernog teatra 55’ iz Sarajeva na daskama života predstavio se na poseban način ukazujući na predstavu koja je vanvremenska.
Skender Kulenović, bh. pisac djela „Djelidba“, nakon Drugog svjetskog rata hirurški precizno dijagnosticirao je problem čovjekove pohlepe za materijalnim.
Ipak, njegov tekst kroz teatarsku formu biva izviždan i zabranjen od tadašnjeg režima smatrajući da je jednom zauvijek društvo „raskrstilo“ sa niskim moralnim vrijednostima. Historija, ali i ansambl ‘Kamernog teatra 55’, opominju nas da se nakon više od sedam decenija gušimo u moru podjela.
Nakon što je prije dvadesetak dana Centar pošta Bihać zatvorio mjesnu poštu u Ripču zbog, navodno, tehnološke organizacije rada, a mještani svojim okupljanjem iskazali nezadovoljstvo ovim činom, ugodno su iznenađeni što je ova poštanska jedinica u ponedjeljak korisnicima svojih usluga opet otvorila svoja vrata.
Vraćanjem ove mjesne filijale u funkciju, građani Ripča više neće morati putovati do grada kako bi sve poštanske, novčane i ostale usluge dobili u gradskoj pošti ili preostalim poštanskim jedinicama. To ih je iznimno obradovalo na čemu su zahvalni JP BH Pošta.
Mještani Ripča su početkom juna okupljanjem ispred objekta ovdašnje Pošte Direkciji JP BH Pošta Sarajevo izrazili nezadovoljstvo njenim zatvaranjem, od juna do septembra, navodeći kako u ovoj bihaćkoj prigradskoj mjesnoj zajednici živi i tri stotine penzionera koji bez vlastitog prijevoza iz svoga, sve plićeg džepa, moraju platiti prijevoz do Bihaća da bi obavili sve poštanske, novčane i ostale usluge. Na radost i zadovoljstvo svih Ripčana, BH Pošta je građanima ipak otvorila vrata svoje poštanske jedinice 77215 Ripač.
Potpisivanjem ugovora, 69 mladih kadeta koji su u prethodnom vremenu prošli sve potrebne provjere, obavezali su se danas da će od 1. jula će na Policijskoj akademiji na Vracama u Sarajevu, proći petomjesečnu obuku za policijske službenike MUP-a USK-a. Ovi mladi ljudi budući su čuvari mira i sigurnosti krajiških gradova, te života i imovine građana ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Osim kadeta, od kojih me većina njih u narednim decenijama čuvati sigurnost građana i imovine u Krajini, potpisivanju su prisustvovali i premijer Kantona, ministar unutrašnjih poslova, kao i zamjenik direktora policije – Nijaz Hušić, Adnan Habibija i Amel Kozlica.
Mladićima i djevojkama su poručili da su očekivanja, ne samo njihova nego što je i bitnije, građana ovog dijela BiH, da budu časni, pošteni i vrijedni policijski službenici. Posebno je današnje potpisivanje ugovora bitno u svjetlu najavljenog odlaska velikog broja policajaca u naredne tri godine.
Tačno 32 godine bez odgovornosti i jednog osuđenog za 19 nevinih mještana sela Kenjari u Općini Sanski Most. Dvadeset muškaraca u dobi od 15-75 godina zarobile su dojučerašnje komšije, strijeljali a potom i zapalili. Od njih 20 ovaj zločin kao jedini svjedok preživio je Besim Fatić. Udruženje logoraša ove općine, posjetom spomen obilježju u Hrustovu na lokalitetu ove masovne grobnice obilježilo je godišnjicu zločina koji se desio te 1992 godine.
U zoru 27. juna 1992. godine naoružani Srbi, mještani sela Kljevci, na čelu sa Željkom Keranovićem naredili su mještanima, Bošnjacima u zaseoku Kenjari da napuste svoje kuće. Nakon razdvajanja od žena i djece, odvode muškarce koji su dan kasnije prvo strijeljeni a onda i zapaljeni. Enisa Kenjar tada je sa samo osam godina ostala bez oca, tri strica i bližnjeg rođaka koji je imao tek 16 godina.
Svi dani tokom juna i jula teški su za preživjele ali i porodice ubijenih u Sanskom Mostu. Teški su jer se tri decenije kasnije traga za posmrtnim ostacima jednog broja žrtava ali i počiniocima ovih zločina. Udruženje logoraša Sanski Most i ove godine organiziralo je uz članove porodica obilazak mjesta stradanja kako bi im se odala počast.
Lokalitet pod nazivom Kasapnice u blizini sela Hrustovo mjesto je gdje su mučki ubijeni članovi porodica Kenjar, Zukić, Alibabić i drugih. Obilježavanjem godišnjice njihovog stradanja čuva se sjećanje na ljude koji su ubijeni samo zato što su bili Bošnjaci.
