Gorica Dodik, kćerka Milorada Dodika, predsjednika RS, objavila je na platformi X snimak na kojem s ocem pjeva pjesmu Šabana Bajramovića.
Iako nije navedeno niti poznato kada je snimak nastao, jasno je da je objavljen kao reakcija na sankcije američkih zvaničnika prema porodici Dodik, ali i kompanijama koje su povezane s njima.
Inače, predsjednik RS je u posljednje vrijeme često reagirao na izjave ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija, a upućivao je i razne uvrede.
Utakmica Škotske i Mađarske u trećem kolu Evropskog prvenstva trajala je više od stotinu minuta jer je u finišu došlo do višeminutnog prekida zbog užasnog sudara na terenu.
Kod jednog slobodnjaka za Mađarsku je Szoboszlai ubacio u kazneni prostor, a tamo je beskompromisnim startom golman Škotske Angus Gunn žestoko naletio na Barnabasa Vargu, napadača Mađarske.
Ostao je Varga nepomično ležati nakon toga, svi su se odmah počeli hvatati za glave i panično reagovati te zvati pomoć ljekara, a njegovi saigrači su ga ubrzo ogradili kako se ne bi moglo vidjeti šta se dešava.
Nakon dužeg prekida je Varga na nosilima iznesen s terena, a svi prisutni su i dalje bili u šoku.
Na kraju je je Mađarska golom u 100. minuti stigla do pobjede koja će je vjerovatno odvesti do osmine finala, a nema sumnje da će tri boda posvetiti Vargi.
Ovog jutra smo sa Razijom Čolaković govorili o muško-ženskim odnosima, pitanjima i komentarima koje joj pratitelji najčešće upućuju na socijalnim mrežama gdje objavljuje svoja promišljanja o životu. Istakla je važnost komunikacije, te analizirala muškarce i žene, te kako pomiriti njihove razlike.
Palestinski fudbaler Ahmad Abu al-Ata i njegova porodica su poginuli u svom domu usljed izraelskog vazdušnog napada u Gazi, saopćio je Palestinski fudbalski savez (PFA).
Zajedno sa Abu al-Atom (34), koji je igrao kao odbrambeni igrač u Al-Ahliju iz Pojasa Gaze, poginula je i njegova supruga Ruba Esmael Abu al-Ata, zdravstvena radnica, i njihovo dvoje djece nakon što je napad iz vazduha pogodio njihov dom u Gazi, saopćeno je iz PFA u subotu.
Lokalni mediji javljaju da se napad dogodio u petak, ali PFA nije rekla o kojem se datumu konkretno radi.
Prošlog ponedjeljka, PFA je saopćila da je fudbalski sudija Hani Meshmeh podlegao povredama zadobijenim u izraelskom raketnom napadu u Pojasu Gaze tokom maja.
Više od 300 sportista, sudija i sportskih zvaničnika je ubijeno od početka konflikta u Gazi u oktobru prošle godine, a sva sportska borilišta na teritoriji su uništena, rekao je tokom mjeseca predsjednik Palestinskog olimpijskog komiteta, Džibril Radžub (Jibril Rajoub).
Među njima su fudbaler Mohamed Barakat koji je poginuo u izraelskom napadu u martu, i Mohamed Katab (Khattab), FIFA pomoćni sudija, koji je ubijen zajedno sa suprugom i četvoro djece u napadu izraelskih snaga na naselje Deir Al Balah u februaru.
Najmanje 37.958 Palestinaca je ubijeno, a 86.032 povrijeđeno u izraelskoj ofanzivi na Gazu od 7. oktobra, saopćilo je ministarstvo zdravlja bazirano u Gazi u nedjelju.
Prema izraelskoj računici, više od 1.200 ljudi je ubijeno, a 250 kidnapovano 7. oktobra, u prekograničnom napadu Hamasa, organizacije koju SAD i EU karakterišu kao terorističku, što je prouzrokovalu vojnu odmazdu u Pojasu Gaze.
Tokom maja, svjetska krovna fudbalska organizacija FIFA je naredila hitnu istragu povodom predloga PFA, koji je podržala Azijska fudbalska konfederacija, da se Izrael isključi iz svih klupskih i reprezentativnih takmičenja zbog rata u Gazi.
FIFA je saopćila da će se ovim pitanjem baviti na vanrednom sastanku svog savjeta u julu.
Dvanaesti tradicionalni turnir u uličnoj košarci „Streetball 3×3 Bihać 2024.“, održava se danas na igralištu Bigram, a organizirao ga je Željko Jurčić i Udruženje “Fenix”. Učešće je uzelo 16 ekipa iz BiH, ali i regiona. Pokrovitelj turnira je Grad Bihać, a podršku su pružili Gradski sportski savez i Sportski savez USK-a.
Udruženje “Fenix” već dvanaest godina uspješno organizira turnir u uličnoj košarci „Streetball Bihać“. Nekad lokalni, na kojem su učestvovale ekipe iz Bihaća i Unsko-sanskog kantona, vremenom je prerastao u regionalni, u kojem učestvuju i košarkaši iz susjednih zemalja. Ove godine učešće je uzelo čak 16 ekipa, čime je ovo takmičenje dobilo na značaju i pažnji koja se pridaje u sportskoj javnosti.
U organizaciji Udruženja porodica žrtava “Istina Kalinovik 92” danas je obilježena 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima iz ovog grada i okoline.
Porodice ubijenih i nestalih, svjedoci i građani te brojne delegacije prošli su “Putem smrti”, obilazeći objekte koji su na ovom području tokom rata pretvoreni u logore za Bošnjake, među kojima je i zloglasni logor “Barutni magacin”, ali i lokacije na kojima su nakon rata nađene masovne grobnice sa posmrtnim ostacima žrtava.
Adnan Hadžić je jedan od rijetkih povratnika u Kalinovik gdje se bavi poljoprivredom.
“Povratak ovdje je moj dug prema ocu Veizu koji je zatvoren u logor u školi. Pozvan je navodno na radnu obavezu i tamo su ga ostavili. Nakon toga prebačen je u Barutni magacin odakle je odveden u nepoznato i ubijen. Pronađen je samo dio njegovog skeleta, koji je sahranjen”, kaže Adnan.
Kemalu Pervanu ubijeno je 13 članova porodice, među njima otac, amidža i amidžić.
“Prvo su odvedeni pred zgradu opštine, a nakon toga u zgradu škole. Tu su bili 15 dana, a onda su odvedeni u barutni magacin. Odvedeni su i ubijeni. Od 87 logoraša samo je preživio Fejzija Hadzić, kaže Kemal.
Mjesta stradanja
Obilježavanju je prisustvovao i David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Connecticut, član Upravnog odbora Programa proučavanja genocida Univerziteta Yale.
On je apelovao je na nadležne da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu te da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.
“Bitno je podsjetiti da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na 22 godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na 15 godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora. Ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je su planiralo i podržavao progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo”, poručio je Pettigrew.
Kazao je da je uvreda za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku.
“Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin, na primjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida. Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni. Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva. Bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno je sa otprilike 31 posto 1992. godine na 2 posto 2013. godine.
Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje”, rekao je.
Poziv za uklanjanje murala Ratka Mladića
“U znak sjećanja na žrtve, te u skladu sa bosanskohercegovačkim zakonom protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, te u ime budućnosti u kojoj se poštuju istina i ljudska prava, pozivam visokog predstavnika da ukloni mural Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik. To je surova provokacija koja slavi zločine i prijeti ponavljanjem zločina. Mural Ratku Mladiću mora biti uklonjen u ime sjećanja na žrtve Kalinovika, a posebno na one čiji ljudski ostaci još nisu identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović. Danas izgovaramo njihova imena i sjećamo se njih i svih poginulih u Kalinoviku”. poručio je.
Mjesta stradanja civila u Kalinoviku nisu obilježena, poput Osnovne škole Kalinovik koja je služila kao logor, zloglasnog logora ‘Barutni magacin’ koji je u ruševnom stanju. Na mjestu stradanja Mehka brda ubijeno je 13 civila, kod štale Tuzlaka u selu Ratine u općini Foča strijeljano je 25 muškaraca koji su nakon ubistva spaljeni, a na lokalitetu Tuneli-Miljevina ubijeno je 37 osoba. Udruženje “Istina – Kalinovik ’92” postavilo je spomen-ploču kod štale Tuzlaka jer je riječ o privatnom posjedu, međutim lokalne vlasti ignorišu apele Udruženja da se i druga stratišta i mjesta zločina obilježe. U Kalinoviku su ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identifikovani posmrtni ostaci 80 osoba, a još se traga za 42 osobe.
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je pravosnažne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 57 godina za zločine u Kalinoviku, ali protiv ključnih krivaca još uvijek nisu podignute optužnice,
U Srbiji je presuđen pripadnik Vojske Republike Srpske Dalibor Krstović zvani Dado zbog silovanja te je zbog tog zločina osuđen na devet godina zatvora.
Haški tribunal je za zločine u Kalinoviku i Foči osudio komandira specijalne dobrovoljačke jedinice Dragoslava Kunarca Žagu na 28 godina zatvora.
Na lokalitetu Kriva cesta, udaljenom nekoliko kilometara od centra Sanskog Mosta jučer je obilježena 32. godišnjica zločina koji je počinjen nad sedamnaest civila bošnjačke nacionalnosti koji su svirepo likvidirani na ovom mjestu.
Zločin počinjen na ovom mjestu dokazan je i u presudama Haškog tribunala Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću ali direktni naredbodavci i izvršioci zločina nisu odgovarali za počinjene zločine. Na ovom lokalitetu, nedavno je postavljena nova spomen ploča koja jučer i otkrivena.
Prije 32 godine, samo zato što su Bošnjaci i samo zato što su vjerovali komšijama srpske nacionalnosti, ubijeno je, strijeljano 27-ero mještana zaseoka Alići-Ekići kod Bosanskoga Novog. Nedavno su za ovaj zločin konačno presuđena desetorica vojnika VRS-a pred Sudom BiH na 162 godine. Danas su se preživjeli prisjetili tog stravičnog zločina sa osnovnim ciljem – da se historija ne zaboravi, a ovaj zločin ne postane dijelom neke statistike. Jer, ljudi su pobijeni, a iza njih su ostali oni koji neće dopustiti da mrtvi postanu samo brojke…
Esmi je te večeri ubijen brat, ubijeni su joj i rođaci, komšije sa još 27-ero ljudi. Prilikom završne riječi, tužiteljica Tužilaštva BiH Eldina Biuk prije nekoliko mjeseci opisala je detalje smrti 27 mještana zaseoka Alići – Ekići kod Bosanskog Novog.
Ne samo da su sebi morali iskopati grob, ne samo da su strijeljani samo zašto što su bili Bošnjaci, već su njihova tijela naknadno iskopavana, prebacivana, bacana u rijeku Japru. Zločinci su ustvari time pokazali da su bili svjesni da čine ratni zločin, kojeg su pokušali sakriti. Inače, Sud BiH je desetoricu osudio za ubistvo najmanje 24 čovjeka, a za tri ubijena Tužilaštvo nije uspjelo dokazati da su ih ubili nedavno presuđeni za ovaj zločin.
Osim nedavne presude za ubistva 24 mještanina zaseoka Alići – Ekići, malo se o zločinima počinjenim u dijelu Krajine oko Bosanskog Novog zna, posebno jer oni koji su i preživjeli svireposti dojučerašnjih komšija Srba, umiru. Historija ipak neće ostati prekrivena velom šutnje.
Trojica pripadnika VRS-a priznali su zločine počinjene u selu Alići – Ekići, kasnije su postali svjedoci Tužilaštva. Ipak, za preživjele i one koji su izgubili najbliže na ovaj zločin nije stavljena tačka, jer tijela svih ubijenih ni 32 godine nakon zločina, nisu pronađena.
Udruženje Pomozi.ba u suradnji sa Pedagoškim fakultetom UNBI na Gradskom trgu u Bihaću je organiziralo ‘Humanitarni bazar knjige’ na kojem svi posjetioci mogu kupiti raznovrsne nove i polovne knjige po simboličnim cijenama, a kupovinom pomažu ljude u potrebi
Vrijedni i stalni volonteri Pomozi.ba organizacije organizirali su još jedan humanitarni bazar. Ovaj put radi se o bazaru knjige, na kojem su građani Bihaća mogli kupovinom ili donacijom knjiga sudjelovati u humanoj misiji.
Jednodnevni bazar je organiziran u suradnji sa Pedagoškim fakultetom Univerziteta u Bihaću. Ovo je prvi vid saradnje ovog fakulteta sa organizacijom Pomozi.ba. Sva sredstva prikupljena na ovaj način biće usmjerena ka socijalno ugroženim kategorijama stanovništva u našoj zemlji, odnosno za liječenje oboljelih sugrađana.
