U izaslanstvu su bili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predstavnici udruga branitelja iz Domovinskoga rata. Vijence su položili i zapalili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskoga rata na Krematoriju.
Ističući kako su na dan početka vojno-redarstvene akcije “Oluja” došli odati počast hrvatskim braniteljima i svima koji su za slobodu Domovine dali svoj život i zdravlje u obrani od velikosrpskog režima Slobodana Miloševića, Plenković je rekao da ta činjenica obvezuje vlast, cijelo društvo i nove generacije da odaju poštovanje i počast žrtvi hrvatskih branitelja da nastoje graditi društvo i zemlju onakvom kakvu su sanjali i za kakvu su se zalagali. Naglasio je i da je u to vrijeme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, pridonijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija RH, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću te je zahvaljujući “Oluji” došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma.
Upitan o podizanju kaznene prijave koju je Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnio za zločine počinjene u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. kolovoza 1995., Plenković je odgovorio kako hrvatska Vlada vodi računa o dignitetu Domovinskog rata i svemu na čemu je Hrvatska utemeljena. “Istovremeno, Hrvatska je demokratska država i država u kojoj postoji sloboda govora i aktivnosti svih udruga”, rekao je. Jandroković: “Olujom” je slomljen san o Velikoj Srbiji Naglasivši kako je operacijom “Oluja”, kojom je oslobođena skoro petina okupiranog teritorija, slomljen san o Velikoj Srbiji, Jandroković je rekao da je Hrvatska u “Oluji” iskazala zajedništvo svih ljudi, veliku vojnu silu te pokazala da se i u složenim međunarodnim odnosima mogu ostvariti željeni ciljevi. Istaknuo je da se danas sjećamo svih poginulih za Hrvatsku, a s posebnim poštovanjem i prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana “bez čije vizije i razumijevanja međunarodnih okolnosti projekt stvaranja hrvatske države ne bi bio ovako uspješan”. “Vojno-redarstvena operacija “Oluja” i potpora koju su ljudi dali hrvatskim vojnicima i policajcima znak je da hrvatski narod kada je zajedno, kada zaboravi na sve političke i svjetonazorske podjele, može ostvariti najteže zadatke”, naglasio je Jandroković. Poručio je da nam sjećanje na “Oluju” i danas može biti podstrek, da u bitno izmijenjenim međunarodnim okolnostima kada postoje nove prijetnje i novi globalni izazovi, zajednički djelujemo i u bitnim nacionalnim pitanjima, zaboravimo podjele i osiguramo napredak zemlje, ekonomski rast i razvoj i ojačamo solidarnost među hrvatskim građanima.
Upitan o kampanji “Isprika” Inicijative mladih za ljudska prava, Jandroković je rekao da je “Oluja” bila legitimna oslobodilačka akcija te se treba vidjeti povijesni kontekst zašto je do nje došlo. “Hrvatska je morala osloboditi svoje okupirane teritorije nakon pet godina poniženja, patnje i ubijanja hrvatskih ljudi”, kazao je. Vojna akcija, rekao je, bila je nužna nakon svih pokušaja da se mirnim putem i pregovorima zaokruži teritorijalni integritet RH. Dodao je kako su i međunarodni akteri prepoznaju važnost te operacije.
Na pitanje kako Hrvatska i Srbija imaju oprečna stajališta o “Oluji” i što se treba dogoditi da se tenzije smanje, odgovorio je da svi vodeći ljudi RH vode računa da naša politika prema susjednim državama, pa i Srbiji, bude politika dobrosusjedskih odnosa. Pri tome je ta politika okrenuta potpori da te zemlje postanu članice EU-a, a one koje žele i NATO-a. “Kada je u pitanju Domovinski rat i “Oluja” onda je važna istina. Mi jako dobro znamo da je sve započelo krajem 80-tih godina snažnom i neprijateljskom Miloševićevom propagandom.
Znamo da je cijeli koncept Velike Srbije bio osmišljen na vojnom osvajanju tadašnje JNA i paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH”, kazao je. Naglasivši kako je tadašnje hrvatsko vodstvo, predvođeno predsjednikom Tuđmanom, željelo mirnim putem zaokružiti teritorijalnu cjelovitost zemlje, Jandroković je kazao da to nije bilo moguće zbog nekooperativnosti i agresivnosti druge strane, pa je Hrvatska vojnim putem oslobodila svoje okupirane teritorije i tu nema nikakve mogućnosti za drugu interpretaciju. Vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj položilo je i zapalilo svijeće i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem.
