Direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću prim. dr. Smail Dervišević u intervjuu za naš portal govori o posljedicama katastrofalnog požara koji je prije četiri godine zahvatio bolnicu, novim projektima i ulaganjima, slučaju doktorice Nikoline Balaban…
Doktore Derviševiću, možete li nam reći kakvo je trenutno stanje u bolnici, imate li dovoljno kapaciteta i mogućnosti da odgovorite svim zahtjevima pacijenata?
– Smatram da je stanje u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” mnogo bolje nego prije četiri godine kada je izbio požar. U potpunosti možemo odgovoriti zahtjevima pacijenata za zdravstvenim uslugama sekundarnog i dijela tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Što se tiče smještajnog kapaciteta, on je manji za otprilike 80 postelja u odnosu na broj koji smo imali prije požara, ali smo taj nedostatak kompenzirali na način koji je trend u svijetu – što kraće zadržavanje pacijenata u Bolnici.
Četiri godine prošlo je od požara u KB “Irfan Ljubijankić”. Nažalost, operacione sale još nisu obnovljene, a menadžment Bolnice je u nekoliko navrata javno kritikovao i premijer USK Husein Rošić. Kako odgovarate na kritike, gdje je nastao zastoj u obnovi operacionih sala i kada očekujete da bi one mogle ponovno biti u funkciji?
– Kritike premijera Rošića trebale bi biti upućene Upravi grada Bihaća, izvođaču radova i nadzoru. Naime, premijer nije bio upoznat sa cjelokupnom procedurom u vezi obnove operacionih sala. Projekat obnove odvija se u nekoliko faza. Nosilac projekta prve faze obnove je Uprava grada Bihaća na čijem je računu bilo 445.000 KM namjenskih sredstava za obnovu Bolnice poslije požara. Gradska uprava je odredila izvođača i nadzor radova. Građevinski radovi planirani ugovorom, a čiji je nosilac, još jednom ističem, Uprava grada Bihaća, trebali su biti završeni prije godinu i po. Međutim, prva faza obnove ni do danas nije okončana. Menadžment Bolnice je inicirao brojne sastanake sa predstavnicima Uprave grada, ali od ovih sastanaka nismo imali nikakve koristi. Slali smo dopise i insistirali na poštovanju zadanih rokova, ali povratne informacije još nismo dobili. Druga faza obnove, koju će finansirati Bolnica, ne može početi, dok se ne završi prva. Novac za drugu fazu obnove imamo, radi se o vrijednosti od milion KM. Dakle, ovaj problem može riješiti samo Uprava grada Bihaća. U međuvremenu smo zamolili premijera Rošića da pomogne u rješavanju problema. I dalje mislim da bi pitanje zastoja obnove operacionih sala trebali postaviti Upravi grada, neka oni objasne zašto radovi nisu završeni.
U protekle dvije godine, koliko ste na čelu Bolnice, mnogo toga je i obnovljeno, dosta se ulagalo i u novu opremu?
– Posredstvom Austrijskog kredita nabavljena i u najvećem broju stavljena u funkciju savremena medicinska oprema na Očnom odjelu te odjelima Hirurgija, Urologija, Ginekologija, Anesteziologija, Gastroenterologija, Otorinolaringologija i Radiologija. Pored toga, implementiran je bolnički informacioni sistem. Osim medicinske opreme nabavljene novcem spomenutog kredita uspjeli smo nabaviti za Očni odjel aparat najnovije generacije za ugradnju mekih leća, te mamograf čime smo osigurali kvalitenu dijagnostiku oboljenja dojke. U saradnji sa Kantonalnom upravom Civilne zaštite dobili smo kardiomobil. Uspjeli smo osigurati novčana sredstva potrebna za kupovinu aparata za odvajanje krvne plazme te savremenog aparata za ultrazvuk srca.
Možete li izdvojiti neke od najznačajnijih projekata u protekle dvije godine?
– Okončali smo više projekata, a jedan od prvih bio je vrijedan 400.000 KM i njegovom realizacijom u potpunosti je zamijenjena stolarija na zgradi koja je stradala u požaru, te stolarija u bolesničkim sobama na zgradi Kasindol. Također, zamijenili smo u potpunosti stolariju na odjelu Neurologije, izvršli obnovu sanitarnih čvorova na Rodilištu, Internom odjelu, Kardiologiji i počeli rekonstrukciju na Ginekologiji. Odjel Neurologije smo smjestili u adekvatan prostor, a Fizijatriju vratili u prostor u kojem je bila prije požara. U potpunosti su obnovljeni i opremljeni savremenom medicinskom opremom odjeli Pedijatrije, Hirurgije I i II, Urologije i Dječije hirurgije. U saradnji sa UNDP završene su sve pripreme za izgradnju energetsko-ekonomskog bloka. Obnovili smo glavni ulaz Bolnice, portirnicu, zgradu tehničke službe te ogradu uz Ulicu Ivana Franje Jukića. Ugrađen je video nadzor te alarmni sistem. Izgrađen je novi parking u bolničkom krugu i izvršene pripreme za njegovo asfaltiranje.
– Bolnice u Federaciji BiH već godinama se bore sa milionskim dugovanjima koja se u velikom dijelu odnose na dugove prema dobavljačima. Izuzetak nije ni bihaćka Bolnica. Koliki je trenutno ukupan dug KB “Dr. Irfan Ljubljankić” i šta preduzimate kako biste smanjili dugovanja?
– Prema informacijama dug zdravstvenih ustanova u BiH je oko pola milijarde KM. Treba naglasiti da ovaj dug obuhvata ne samo dug prema dobavljačima nego i dug prema državi (zdravstveno i penziono osiguranje). To je javnosti manje poznato. Ukupan dug bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” je oko 14 miliona KM. Od toga smo dobavljačima dužni 8,1 milion KM, imamo revolving kredit iz 2008. u vrijednosti dva miliona, a ostalo su obaveze prema ZZO USK. Naše obaveze prema državi su sve izmirene. To je razlika između duga Bolnice i dugova nekih drugih zdravstvenih ustanova. Kada sam preuzeo funkciju direktora Bolnice, dobavljačima smo bili dužni preko 8,5 miliona KM. U dvije godine smanjili smo dug za 400.000 KM. Prema tome, od kada sam došao na mjesto direktora, uspjeli smo smanjiti obaveze prema dobavljačima, ali također vršiti redovno snabdijevanje Bolnice. Ovo je rezultat racionalizacije poslova na svim nivoma te maksimalne štedljivosti na mjestima gdje se to može, a da se, naravno, ne ugrozi kvalitetno liječenje pacijenata. Da bismo smanjili dugovanja, pregovaramo sa ZZO USK da nam se plate usluge koje radimo u mnogo većem obimu, nego koliko je ugovoreno sa Zavodom. Prvenstveno ovdje mislim na usluge CT i MRI. Pored toga, uputili smo inicijativu Vladi USK da se riješi pitanje zdravstveno neosiguranih lica, kojih u USK ima oko 80.000. Također, opremili smo postrojenje za uništavanje medicinskog otpada, kojim ćemo uštediti gotovo 200.000 KM godišnje.
Nedavno je predložen zakon o uvodenju akciza na alkoholna pića od kojih bi prihod bio prvenstveno usmjeren za saniranje dugova zdravstvenih ustanova u Federaciji. Šta mislite o ovom prijedlogu, je li to samo privremeno rješenje ili se na taj način mogu dugoročno riješiti problemi u poslovanju?
– Smatram da bi uvođenje akciza na alkoholna pića bio dobar potez ukoliko bi se prikupljena sredstava usmjerila u liječenje pacijenata od ovisnosti, edukaciju medicinskih radnika te osavremenjivanje opreme zdravstvenih ustanova.
Kantonalna bolnica u Bihaću se nedavno našla u fokusu javnosti zbog dr. Nikoline Balaban i njenih navodno pogrešnih dijagnoza, o čemu još uvijek traje istraga u Tužilaštvu USK. Kakav je trenutno status dr. Balaban kada je u pitanju njen angažman, jesu li Bolnicu eventualno tužili neki od pacijenata zbog pogrešnih dijagnoza? Koliko je patohistoloških nalaza koje je potpisala dr. Balaban poslano na reviziju te koliko će to koštati Bolnicu?
– Prvi problem što se tiče Patologije u Bolnici je nastao odlaskom jedinog specijaliste patologa u penziju, a poznato je da su patolozi deficitaran kadar u BiH. Obavljali smo razgovore sa drugim zdravstvenim ustanovama, ali nismo uspjeli pronaći patologa koji bi došao raditi u Bihać. U razgovorima smo saznali da bi dr. Balaban napustila svoj dotadašnji posao i došla u Kantonalnu bolnicu. Kada su počeli prvi medijski natpisi u vezi sa dr. Balaban, izjavio sam da stojim iza svakog uposlenika Bolnice dok god on svoj posao radi pošteno, korektno i profesionalno te da ukoliko postoje bilo kakve sumnje na nečije greške ili propuste u radu, one se moraju prijaviti Tužilaštvu. Ugovor sa doktoricom Balaban je raskinut prije nekoliko mjeseci. Budući da je istraga u toku, sva pitanja u vezi ovog slučaja trebali bi uputiti Tužilaštvu USK. U međuvremenu smo, u interesu pacijenata, sumnjive nalaze poslali na reviziju. Kad se revizija završi, znat ćemo koliki će biti troškovi Bolnice.
U posljednje dvije godine mnogo se govori o odlascima ljekara iz BiH u inostranstvo. Prema podacima Ljekarske komore FBiH, samo iz Federacije je u posljednjih godinu dana otišlo oko 300 ljekara. Kakva je situacija u bihaćkoj bolnici u tom segmentu i može li se i na koji način uopće zaustaviti taj trend odlaska zdravstvenih radnika?
– U posljednje dvije i po godine Bolnicu su napustila tri specijalista i četiri ljekara opće prakse. Moglo bi se reći da ovo nije velik broj s obzirom na ukupan broj liječnika koji rade u KB “Dr. Irfan Ljubijankić”. Međutim, smatram da je svaki liječnik neprocjenjiv, iza svakog liječnika stoji dugogodišnje sticanje znanja i uložen novac za školovanje. Odlaskom ljekara ili stručnjaka iz bilo koje struke, država gubi svoj najznačajniji potencijal – ljude. Rješavanje ovog problema zahtijeva zajednički agažman svih struktura vlasti, sindikata i ljekarskih komora. Zadržati ljekare i medicinsko osoblje znači poboljšavanje uvjeta rada, omogućavanje kontinuiranog napredovanja u struci i poboljšavanje materijalnog statusa svih zdravstvenih radnika.
Koji su vaši glavni prioriteti u narednom periodu, šta je to na što ćete se posebno fokusirati u svom radu?
– Prije svega, moramo završiti obnovu operacionih sala i intenzivne njege. Nakon toga slijedi povratak odjela Hirurgije u svoje prostore. S obzirom da je zgrada Psihijatrije u lošem stanju potrebna je i njena obnova. Prije nekoliko dana premijer Vlade FBiH Fadil Novalić je obećao da će sredstva planirana za pomoć Bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” biti dostavljena tokom mjeseca. Ova bismo novčana sredstva iskoristili za obnovu odjela Psihijatrije. U narednom periodu, u skladu sa finansijskim mogućnostima, radit ćemo se na nabavci savremene medicinske opreme te usavršavanju medicinskog kadra kako bismo zdravstvenu uslugu podigli na viši nivo. Ciljevi su nam da što manji broj pacijenata upućujemo u kliničke centre, odnosno da pacijentima Unsko-sanskog kantona omogućimo što kvalitetnije usluge u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.
