Štrbački buk spada u najljepše vodopade u ovom dijelu Evrope, no putna komunikacija do bisera rijeke Une je katastrofalna, tako da se brojni posjetioci, čak i oni domaći, preispituju prilikom posjete ovoj jedinstvenoj prirodnoj atrakciji.
Štrbački buk je 24 metra visok vodopad na rijeci Uni u blizini bihaćkih naselja Kulen Vakuf i Orašac, a nalazi se u neposrednoj blizini granice BiH s Hrvatskom. Štrbački buk, ustvari, čini nekoliko vodopada koji su u neposrednoj blizini. Prirodni vodopadi decenijama privlače pažnju zaljubljenika u prirodu, ali i ribolovaca, kao i umjetnika koji u ljepotama Une traže inspiraciju za svoja djela.
Ipak, veliki broj turista koji se odluče posjetiti vodopad Štrbački buk, smješten u srcu Nacionalnog parka Una, ostaju zgroženi izrazito lošim makadamskim putevima koji vode ka ovoj lokaciji. Na taj način, među impresijama turista koje bi mogli prenijeti drugima, vrlo vjerovatno bi se mogla naći i ona o “veoma lošem putu”, što zasigurno ne spada u red dobrih reklama.
Dva prilaza vodopadu: Oba makadamski putevi
Iako se već godinama govori o modernizaciji i asfaltiranju ovog putnog pravca, to se još nikada nije dogodilo.
“Rješavanje putne komunikacije prema vodopadu Štrbački buk nije prvi, već nulti prioritet za razvoj Nacionalnog parka Una”, kaže u razgovoru za Klix.ba direktor Amarildo Mulić.
Postoje dva prilaza Štrbačkom buku. Prvi put je od Gorjevca prema vodopadu dužine 14 kilometara. Drugi, najkorišteniji prilaz, je od naselja Orašac, preko zaseoka Ćelije do Štrbačkog buka, dužine osam kilometara. Radi se o lokalnim nekategorisanim makadamskim putevima, širine do četiri metra, na kojim se vozila ne mogu mimoići, a ako se sretnu moraju se vraćati više desetina metara da nađu dovoljno prostora za mimoilaženje.
“Nacionalni park Una svake godine prije ljetne turističke sezone ulaže u sanaciju tih puteva nasipanjem pijeska, međutim, zbog obilnih padavina i kiša, kao i povećane frekvencije vozila, ne postiže se pravi efekat. S druge strane, za nas su i to ogromna sredstva jer nam je budžet ograničen”, ističe Mulić.
Projekt asfaltiranja ovih puteva, prema predračunima, koštao bi blizu pet miliona KM, no zbog isprepletenosti nadležnosti, ništa ozbiljnije do sada nije poduzeto u vezi s realizacijom. Mulić kaže da, iako je Vlada FBiH proglasila Nacionalni park Una zaštićenim područjem, nadležnosti Grada Bihaća, Unsko-sanskog kantona pa i drugih nivoa vlasti time nisu prestale.
“Formalno-pravno, lokalni putevi su u ingerenciji Grada Bihaća. Međutim, čitavo područje Nacionalnog parka Una proglašeno je područjem od posebnog interesa za FBiH, tako da se tu isprepliću nadležnosti Grada Bihaća, Vlade FBiH, pa i Unsko-sanskog kantona koji bi trebao da vodi računa o prosperitetnim projektima koji daju rezultate i koji bi donijeli dobrobit za građane”, pojašnjava naš sagovornik.
Nema ni vode: Prvo vodovod pa cesta
Kako dalje govori, prilikom nedavne posjete delegacije Vlade FBiH ovom kantonu, dogovoreno je da se putem fondova, prvenstveno iz Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, pokuša uraditi projekt vodovoda prema pojedinim povratničkim naseljima, a koji bi, zatim, dalje išao i prema Štrbačkom buku.
“Grad Bihać će konkurisati za ta sredstva projektom vodovoda koji bi išao od Orašca do Štrbačkog buka u dužini od osam km. To bi mogla biti naznaka da bi, poslije vodovoda na red trebala doći i putna komunikacija”, dodaje.
Početkom godine, pojedini zastupnici u parlamentu FBiH koji dolaze s prostora USK, pokušali su, putem amandmana, osigurati namjenska sredstva u budžetu FBiH za izgradnju i modernizaciju saobraćajnica prema Štrbačkom buku, no svi amandmani su odbijeni.
Mulić kaže da bi se realizacijom projekta asfaltiranja puta koji vodi ka Štrbačkom buku, u ukupnoj dužini od 21 km ili samo jedne faze od 8 km, zatim adekvatnim povezivanjem Kulen Vakufa s Martin Brodom, jer je tu ostalo 4,7 km makadamskog puta, te stavljanjem Unske pruge u funkciju turizma, gdje bi se od Bihaća do Martin Broda moglo ponuditi turističkim agencijama da na komercijalnoj osnovi dovode turiste i nude im nove turističke proizvode, kao što je turistički voz Smaragdnom dolinom, mogli postići ogromni rezultati.
Adekvatnim ulaganjem moguća ekonomska neovisnost NP Una
“Povećali bismo broj posjeta sa prošlogodišnjih 65.000 s plaćenim ulaznicama na 200.000-300.000 posjeta, što bi zasigurno garantovalo ekonomsku neovisnost, snagu, jačanje u svim segmentima i proširenje kapaciteta. Mogli bi se raditi i drugi projekti koji bi povećali vidljivost Nacionalnog parka na tržištu i njegovo brendiranje, a pridonijeli bi i investiranju u područje Nacionalnog parka, ali i kontakt zonama pa i širem području. Zasigurno bi došlo do jedne ekspanzije turizma koja direktno vodi ka zapošljavanju”, govori Mulić.
Konačno, kako zaključuje, s ova tri projekta stvorile bi se pretpostavke da Javno preduzeće Nacionalni park Una u roku od 2-3 godine postane ekonomski nezavisno od budžetskih sredstava i samostalno.
“Samo rješavanje putne komunikacije prema Štrbačkom buku doprinijelo bi razvoju cjelokupnog područja, boljem ambijentu i klimi za razvoj kako turizma tako i drugih djelatnosti. Lokalno stanovništvo mnogo više bi ulagalo u one djelatnosti koje su dozvoljene i kojima se i sada bavi, čime bi došlo do porasta samozapošljavanja, a adekvatna putna komunikacija bi povećala i cijenu nekretnina u tom području”, napominje Mulić.
Bez obzira na sve navedeno, Mulić za kraj ističe da je u mjesecu martu zabilježen veliki broj posjeta Nacionalnom parku Una, kako individualnih, tako i organizovanih te da postoje naznake da bi i ova sezona mogla biti odlična i ponovo rekordna.
