Kestenova osa šiškarica porijeklom je iz Kine. Zaraženim sadnicama proširila se svugdje u svijetu gdje se nalazi kesten. Jedna je od najznačajnijih štetnih organizama pitomog kestena u Europi. Ova opasna, invazivna, karantinska štetočina pojavila se i na Unsko-sanskom kantonu, tako da pored raka kore kestena:Cryphonectria, (Endothia) parasitica, predstavlja vrlo opasnu štetočinu. Budući da se osa pojavila 2005. godine u Sloveniji, a 2010. godine u susjednoj Hrvatskoj, očekuje se masovnije širenje u svim sastojinama kestena na USK-u i šire u BiH.
Kestenova osa šiškarica, napada pupove i uzrokuje stvaranje šiški, spriječava razvoj izbojaka i cvjetova, te smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Šiške kestenove ose šiškarice su tipične za ovoga insekta, prepoznatljive i ne mogu se zamijeniti sa simptomima zaraze niti jednog drugog štetnog organizma. Veličine su od 0,5 do 4 cm, raspoređene na nervima lista, i pri bazi muških cvjetova.Ovogodišnje šiške su zelene do crvenkaste boje, prošlogodišnje su smeđe i drvenaste. U svakoj šiški se nalazi jedna do nekoliko komorica s larvama. Na listu se može nalaziti i nekoliko šiški koje deformiraju list i smanjuju lisnu površinu.
Na području općine Cazin pojavila se na lokacijama: Rošići, Skokovi, Gornja Koprivna i Ponjevići, a na prostoru Velike Kladuše osa je determinisana na lokacijama: Johovica, Kudići, Šumatac, Gornja Vidovska, Marjanovac, Vejnac, Todorovo, Vrnograč i Stabandža. Obzirom da se insekt širi aktivnim letom, za očekivati je da će se štetočina vrlo brzo pojaviti i na ostalim kestenovim šumama, te da će u narednih 2-3 godine uslijediti eksplozija populacije.
Nove spoznaje,upozoravaju na to da bi se rak kestenove kore mogao intenzivirati nakon napada ose šiškarice. Postoji mogućnost ulaska spora raka kore pitomoga kestena kroz napuštene šiške kestenove ose šiškarice.
Trenutno je najefikasnija metoda suzbijanja uklanjanje i spaljivanje zaraženih izbojaka i cijelih mladih biljaka. Kod starijih stabala potrebno je ukloniti što je više moguće zaraženih izbojaka. Ne postoje trenutno efikasni insekticidi protiv ovog štetnog organizma. Pretpostavlja se da će primjena prirodnih neprijatelja insekta (biološka mjera) dati dobre rezultate u suzbijanju, ali su ta istraživanja trenutno u toku.
Potreban je ‘’Program posebnog nadzora za kestenovu osu šiškaricu’’ koji uključuje terenska istraživanja, utvrditi žarišta i poduzeti karantinske mjere. Po uzoru na Evropske zemlje neophodno je hitno donošenje Pravilnika o mjerama za spriječavanje unošenja i širenja kestenove ose šiškarice kako na kantonalnom tako i na državnom nivou. Za realizaciju ovih aktivnosti u cilju zaštite i očuvanja krajiškog kestena važno je hitno uključivanje svh nadležnih institucija i stručnog kadra – ističe Prof.dr.Delalić Zemira, sa Biotehničkog fakulteta Bihać.
//mojusk.ba
