Blizu 3.000 bolesnika na hemodijalizi moglo bi da se isključi sa ovih aparata, odnosno da odbije dobiti terapiju ukoliko vlada FBiH i Parlament FBiH ne ispune 15 njihovih zahtjeva. Ovo je poručeno danas prilikom jednosantog protesta oko 200 članova Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.
Pored usvajanja izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva, dijalizirani i transplantirani bolesnici od Federalnog ministarstva zdravstva zahtijevaju izvještaje o radu transplantacijskih koordinatora po bolnicama i broju utvrđenih moždanih smrti. Traže da se odmah sagleda stanje aparata za dijalizu koi su prešli tri-četiri puta više sati od dozvoljenih 15.000 te osiguravanje novca za njihovo obnavljanje. Tomislav Žuljević, predsjednik ovog Udruženja ističe da od blizu 3.000 bolesnika u BiH koji su na dijalizi, samo 20 ih je na listi čekanja za transplantaciju organa.
Među zahtjevima dijaliziranih i transplantiranih bolesnika jeste i osiguravanje adekvatne terapije za bolesnike na peritonejskoj i hemodijalizi te uvrštavanje određenih lijekova na esencijalnu listu. Od Federalnog ministarstva zdravstva traže da se uključi u javnu kampanju o transpalntaciji i darivanju organa te na taj način podrži rad Donorske mreže u BiH.
„Mi ćemo dati određene rokove za usvajanje naših 15 zahtjeva. Ukoliko nas ne ispoštuju, ljudi na dijalizi će doći pred Vladu FBiH ili Parlament i isključiti aparate. Žrtvovat ćemo svoje živote. Transplantacija vraća čovjeka na posao, normalnom životu i društveno korisnim aktivnostima. Dijaliza je mukotrpna i veliki trošak za državu. Jedna godina dijalize znači jednu transplantaciju“, poručio je Žuljević. Okupljeni su poručili da ovdje nije samoo riječ o pacijentima koji su na dijalizi, nego i o onima koji čekaju na transplantaciju jetre, srca, gušterače, pluća i durgih organa. U Udruženju dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH se nadaju da će današnje okupljanje doprinijeti da se institucije i pojedinci „napokon pokrenu i počnu raditi na spašavanju ljudskih života“, a to će, kako navode, najbolje uraditi ako usvoje predložene izmjene i dopune Zakona o transplantacji organa i tkiva u svrhu liječenja i rade na njegovoj provedbi.
Jedna od pacijentica je Nermina Krivić kakala je da je došla iz Ključa, te već 34 godine ide na dijalizu . „Više sam bez nade. Dobila sma karcinom čekajući bubreg“, kazala je Nermina. Iako je Vlada Federacije BiH još u februaru prošle godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, do njegovog usvajanja nije došlo, a nema naznaka ni kada bi se to moglo dogoditi. S dvadesetak transplantacija organa godišnje, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi na dnu liste evropskih zemalja, dok se u susjednoj Hrvatskoj godišnje izvrši blizu 400 transplantacija organa.
Izmjenom postojeće zakonske regulative koja tretira ovu oblast, broj transplantacija trebao bi se znatno povećati, čime bi se i svima oboljelim izašlo u susret.
