Romi su najbrojnija od 17 nacionalnih manjina u BiH. Na posljednjem popisu u BiH, onom iz 1991., samo 8.000 stanovnika izjasnilo se kao Romi, ali ih je i tada bilo mnogo više, priča nam Sead Džemaili, predsjednik Vijeća nacionalnih manjina i predsjednik Udruženja Rom.
U USK-u živi 2.200 Roma, u samom Bihaću ih je više od 700. Žive kao i svi drugi Romi u BiH, najčešće se bave sakupljanjem i preprodajom starog željeza, ali i prošnjom. Nekoliko godina iza nas razne nevladine organizacije su tretirale kao Dekadu Roma. Onima u Bihaću to se isplatilo jer im je Grad napravio dvije stambene zgrade u kojima živi desetak porodica. Gradi se i treća, ali u naselju Ružica, gdje se ove zgrade nalaze i gdje ih živi najviše, sumnjaju da će ta zapasti njih, iako su spremni da traže čak i ako znaju da nešto neće dobiti.
– Ne tražim za sebe, tražim za majku. Ona je sa bratom otišla na liječenje u Njemačku, nisu otišli da zarade pare, brate, kome da se obratim, priča nam Senad iz Ružice.
I on i njegov brat Sebastijan koji je majku odveo na liječenje, imaju po petoro djece.
Tokom Dekade Roma malo im se pomoglo u Ključu, Bihaću i Bosanskoj Krupi, ali to nije značajno promijenilo njihov status. Njihov status promijenili su oni sami i to pojedinci.
– Uobičajena predrasuda je da mi nećemo da idemo u školu, međutim, mi smo dokazali da to nije tačno. Imamo djevojčicu iz Bosanske Krupe koja studira da postane inžinjerka. A imamo i dva brata i sestru, Mersuda, Ferdija i Selmu Selman iz Bihaća koji su se fakultetski obrazovali i danas su poznati svjetski likovni umjetnici, ispričao nam je Džemaili.
On kaže da bi provedba presude Sejdić – Finci pomogla da se stvari mijenjaju.
– To je osnovna stvar koja se može i mora uraditi, a zbog tog problema zapeli smo i stali na putu evropskih integracija, kaže on.
/oslobođenje
