Piše: Halid Alijagić
- Suštinske mjere prevencije bolesti podrazumijevaju zdrav način života odnosno pravilnu ishranu i izbjegavanje faktora rizika koji ugrožavaju zdravlje kao što su fizička neaktivnost, stresovi, pušenje, alkohol i slično
- Sistematski pregled detaljni je pregled čitavog tijela, kao i većine organa, kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka. Tim preventivnim pregledom ispitanika se pregledava «od glave do pete», te se, prema dobivenim rezultatima, donosi odluka o potrebi započinjanja s liječenjem
- Dan prije pregleda treba uzimati uobičajene dnevne obroke ali svakako izbjegavajte teško probavljivu hranu kao što je svježe voće, povrće i mahunarke a posebno grah. Zbog laboratorijskih pretraga koje su dio svakog sistematskog pregleda treba doći natašte, što znači da 12 sati prije vađenja krvi ne treba uzimati hranu te piti kafu, alkohol ili pušiti
Pita tako jednom jedan Krajišnik svog susjeda zna li on šta je to bakterija, a ovaj mu odgovori: «To ti je sitni hajvančić koji lebdi u havi i kada uđe u insana, ako za heftu dana ne odeš kod hećima, ziher dženaza!» Znaju ljudi šta je medicina, pa eto! Kad bi ih obični ljudi poslušali, bogami, ziher dženaza! Pa eto.
E, da se to ne bi desilo treba otići pravom ljekaru. I to ne kad te zaboli, već preventivno, što bi rekao navedeni Krajšo. Šalu na stranu, barem jednom godišnje trebamo napraviti sistematski pregled. Bolje spriječiti nego liječiti. Da bi saznali nešto više, naravno, obratili smo se pravom stručnjaku. Posjetili smo Polikliniku Muminović u Bihaću, a naš sagovornik, tačnije sagovornica, bila je specijalistica medicine rada sa tridesetdevetogodišnjim iskustvom, Zlata Ramić.
«Vrijeme u kome živimo karakteriše značajan porast obolijevanja od bolesti srca i krvotoka, bolesti metabolizma i malignih tumora. Ove bolesti predstavljaju najčešći uzrok umiranja, kako u našoj zemlji tako i u razvijenim zemljama svijeta. Među značajne faktore koji doprinose nastanku ovih oboljenja spada i neadekvatno sprovođenje preventivnih mjera», kaže na početku svog obraćanja doktorica Zlata.
«Do tada jedino što nam preostaje jeste da sami vodimo računa o svom zdravlju.Suštinske mjere prevencije bolesti podrazumijevaju zdrav način života odnosno pravilnu ishranu i izbjegavanje faktora rizika koji ugrožavaju zdravlje kao što su fizička neaktivnost, stresovi, pušenje, alkohol i slično. Otkrivanjem postojećih faktora rizika i pravovremenim uvođenjem mjera prevencije, odnosno promjenom nezdravih navika i stila života, može se spriječiti ili odložiti pojava bolesti. Od svih preventivnih mjera najdostupniji je zdrav način života koji podrazumijeva pravilnu ishranu, fizičku aktivnost, 30-40 minuta vježbanja bar tri puta nedjeljno, zatim, unos dovoljne količine tečnosti a to je 1,5 do 2 litra vode dnevno, izbjegavanje unosa toksina kao što su duhan i alkohol.
A sad ono glavno: iako je glavni cilj medicine liječiti bolesne, ideal kojem struka teži jest sprječavanje da do bolesti uopće dođe. Ponekad je bolest nemoguće izbjeći, no značajno nam koristi njeno otkrivanje u ranom stadiju, kako bi se mogla što uspješnije izliječiti. Zbog toga su nam od neprocjenjive važnosti upravo preventivni sistematski pregledi koje bi trebalo redovito obavljati.»
Šta je sistematski pregled i zašto ga treba raditi, upitali smo doktoricu Zlatu.
«Sistematski pregled detaljni je pregled čitavog tijela, kao i većine organa, kojim se nastoji otkriti bolest u ranom stadiju nastanka. Tim preventivnim pregledom ispitanika se pregledava «od glave do pete», te se, prema dobivenim rezultatima, donosi odluka o potrebi započinjanja s liječenjem.
Iako su sistematski pregledi obavezni u dječjoj i školskoj dobi, kao i na početku studija, u odrasloj dobi njihova učestalost ovisi uglavnom o dobroj volji ili o zahtjevima poslodavca. Zbog toga je vrlo važno biti svjestan njihove važnosti za naše zdravlje te razumjeti zbog čega je bitno redovito se podvrgavati preventivnim sistematskim pregledima. U današnje vrijeme, gledajući prema učestalosti pojavljivanja na prvo su mjesto zasjele, da tako kažemo, kardiovaskularne bolesti, ili bolesti krvožilnog sustava, a slijede ih maligna oboljenja, bolesti dišnih puteva te ostale, poput reumatskih bolesti i problema s probavnim traktom. Značaj sistematskih pregleda posebno se ogleda u činjenici da mnoga od navedenih oboljenja ne daju nikakve simptome koji pacijenta tjeraju na ljekarski pregled. Sistematski pregledi su od posebnog značaja kod ranog otkrivanja malignih bolesti kao što su rak kože, dojke, štitaste žlijezde, jetre, bubrega, probavnog trakta, prostate, grlića materice…Činjenica je da i ovi tumori u svom početnom stadiju ne moraju da daju nikakve simptome i da njihovo rano otkrivanje može osigurati potpuno izlječenje.»
Kako se pripremiti za sistematski pregled, bilo je naše slijedeće pitanje.
«Dan prije pregleda treba uzimati uobičajene dnevne obroke ali svakako izbjegavajte teško probavljivu hranu kao što je svježe voće, povrće i mahunarke a posebno grah. Zbog laboratorijskih pretraga koje su dio svakog sistematskog pregleda treba doći natašte, što znači da 12 sati prije vađenja krvi ne treba uzimati hranu te piti kafu, alkohol ili pušiti. Za analizu mokraće najbolje je prikupiti srednji mlaz prve jutarnje mokraće. Ako to nije moguće, vrijeme od posljednjeg pražnjenja mjehura do davanja urina za analizu treba biti najmanje četiri sata. Analizu urina kod žena nije preporučeno raditi u vrijeme menstrualnog krvarenja.
Samo da navedem da sistematski pregled u našoj poliklinici traje dva sata i obuhvaća: Pregled internista, laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, pregled urina, glukoza, ureja, kreatinin, urati, CRP, elektroliti, lipidogram, enzimi, bilirubin i PSA za muškarce starije od 40 godina), ultrazvučni pregled trbušnih organa te urotrakta, EKG, RTG pluća i srca (na indikaciju), ginekološki pregled s Papa-testom, ginekološki ultrazvučni pregled, ultrazvučni pregled dojki, mamografiju (za žene starije od 40 godina). Struktura sistematskog pregleda zavisi od dobi i pola pacijenta, vrsti zanimanja ali i od podataka o oboljenjima u porodici.
Tako naprimjer osobe koje u porodici imaju kancer dojke, jajnika, prostate ili debelog crijeva moraju imati i dijagnostičke procedure koje omogućavaju ranu dijagnostiku ovih oboljenja. Dakle, individualizacija sistematskog pregleda daje veliki doprinos njegovom kvalitetu. U ovoj zdravstvenoj instituciji imamo idealne uvjete i imamo na okupu sve što nam treba. I to je to.»
«I da zaključimo, sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, što ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i postojanju rizika za razvoj određenih oboljenja. Starija životna dob, jedna ili više kroničnih bolesti, te maligne i neke druge teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede. Najvažnije je biti svjestan kako je spriječiti pojavu neke bolesti ipak mnogo bolje, a što naš narod kaže i jeftinije, nego je kasnije liječiti», zaključila je specijalistica medicine rada sa tridesetdevetogodišnjim iskustvom, Zlata Ramić.
(Halid Alijagić)
