Brisanje zakonodavne i izvršne vlasti u 10 kantona dovelo bi do toga da gradovi i općine u Federaciji imaju tri puta veći povrat PDV-a.
Prijedlog gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića o izmjeni Ustava Federacije i ukidanju srednjeg nivoa vlasti nailazi na prihvatanje i u Unsko-sanskom kantonu. U svom izlaganju u Oslobođenju Imamović je kazao da bi svi načelnici u Federaciji bili suglasni sa ukidanjem kantonalnih skupština, vlada, ministarstava i silne administracije.
Tezu smo testirali kod načelnika Općine Bužim Zikrije Durakovića, koji se slaže sa Imamovićem da nema načelnika koji to ne bi podržao.
– Kada bih se pitao, ukinuo bih kantone odmah, kazao nam je Duraković.
Ništa drastično, a sve bolje
S tim se slaže i Ermin Hajder, bivši načelnik Bosanskog Petrovca.
– Sasvim je logično da ova glomazna administracija jede samu sebe. U Bosni i Hercegovini najbolja firma za dobiti posao je država. Tu ima najviše novca, najmanje odgovornosti i očito je da su kantoni, kao međunivo odgovornosti, ti koji su suvišni. Kanton je danas samo poligon za borbu među političkim partijama za pozicije. Većinom su motivirani vlastitim interesima i izbornim procesima odakle mogu značajno utjecati na vlastito biračko tijelo, kazao nam je Hajder.
S Imamovićevim prijedlogom nisu bili upoznati, ali ono što su o istoj temi govorili naši sugovornici, potpuno se poklopilo sa već postojećom inicijativom.
– Osim što bi bilo sve bolje, ništa se drastično ne bi promijenilo. Dale bi se veće ovlasti i mogućnosti lokalnim zajednicama, a procedura bi se pojednostavila. Ali, koliko sam čuo, ne postoje ti detalji reorganizacije, da smo barem funkcionalniji kao drugi entitet, kazao nam je Duraković.
Zikrija Durakovic – Ukidanje kantona je spas za gradoveZikrija Duraković/Foto: Fahrudin BENDER
Gradovima u RS-u vraća se 18 posto PDV-a, dok je u Federaciji to osam posto upravo zbog postojanja srednjeg nivoa vlasti.
Gradonačelnik Tuzle predlaže ukidanje zakonodavne i izvršne vlasti u kantonima, prelazak sudske vlasti i policije na federalni nivo, uz nadzor nad obrazovanjem.
– To je odlična ideja, gradovi u Federaciji bi imali onda i više od 18 posto povrata PDV-a, jer Federacija ubire 62 posto PDV-a, pa dijeli na kantone, kaže Duraković.
Haotično odlučivanje
Zadržati kantone u teritorijalnom smislu izbjegavajući zamke sa mapama, a imati deset ministarstava za kantone, nešto je sa čime se i bužimski načelnik potpuno slaže.
– Odlično, kantoni bi imali zastupnika na višim nivoima, koji bi bili koordinatori svih tih procesa, smatra Duraković.
Otpor vladajućih stranaka koje su svoju stranačku vojsku najviše “uhljebile” u kantonalne administracije, o kojem Imamović govori, po Durakoviću, nije tolika prijetnja.
– Većina budžetskih uposlenika je u obrazovanju, zdravstvu i policiji. Dakle, ovdje ne možemo govoriti o nekoj vojsci. Ne bi puno ljudi iz državnog aparata ostalo bez posla. Od 6.000 budžetskih korisnika u USK-u, samo je 500 njih u kantonalnoj državnoj administraciji kao potencijalni višak, kazao nam je Duraković, koji je, inače, bivši ministar finansija USK-a.
Efekti po građane bili bi ogromni, država bi se probudila.
– Sama procedura donošenja odluka ne bi bila ovako haotična kao sad, ne bismo morali donositi 10 kantonalnih budžeta, građani ne bi imali 10 adresa za ostvarivanje svojih prava, sve bismo imali na općinskim šalterima koji su već modernizovani, kazao nam je Duraković.
Imamovićev plan ima načelnu podršku načelnika Bužima.
– Uopće ne sumnjam da bi i načelnici i svi građani u Federaciji bili za to, 95 posto, pa i više, sve zavisno od toga što bi neko imao ličnih razloga za zadržavanje ovakvog stanja, kazao nam je Duraković.
Ekonomski rezultati bili bi ogromni, 35 budžetskih fondova sa cjelokupnom administracijom svelo bi se na pet, plus po jedan fond za svaki kanton, a građani kantona, iako ne bi imali svoje vlade i premijere, imali bi po jedno federalno ministarstvo za specifični kanton.
Sjajan plan primjene
– Da, bio bi to prvi čovjek kantona koji se ne bi nama bavio politikom, nego u glavnom gradu, gdje i treba. Sve to apsolutno ima smisla jer USK ima osam općinskih administracija koje bi mogle preuzeti ulogu države u tom procesu. Dakle, već postoje državni službenici kojima je posao da rade direktno sa građanima, ovako bi preuzeli ingerencije kantona i radili bi u interesu lokalnih zajednica, kazao nam je Hajder.
Općinske administracije možda sada jesu prekobrojne, ali bi uz dodatnu obuku i preraspoređivanje zadataka bile stavljene u punu funkciju.
– Sad je trend odlaska ljudi iz BiH, ne više iz egzistencijalnih, nego iz perspektivnih motiva i implementacija ove ideje bila bi jedina stvar koja bi i meni dala nadu da svome djetetu planiram budućnost u BiH, kaže Hajder.
Predstavivši prijedlog načelnika Tuzle o mogućim izmjenama Ustava FBiH našim sugovornicima, naišli smo na činjenice da se već više od deceniju gotovo svaki načelnik bavio sličnom ili identičnom idejom, koju niko nije razradio do kraja.
– Ideja o ukidanju kantona je postojala i ja, dok sam bio načelnik, govorio sam da treba ukinuti kantone jer su to paraziti za lokalne zajednice. Ali nikad nisam čuo za način implementacije kao u ovom slučaju, koji je sjajan. Ovo je najbliže nečemu što ja želim da se desi, kazao nam je Hajder.
Ovo pitanje sigurno će nastaviti da tereti i generacije koje dolaze. Ali ukoliko bude mudrosti i istrajnosti, život građana u općinama Federacije može biti mnogo bolji, a podrška ideji raste iz dana u dan.